Želimo napraviti odmak od dosadašnjeg načina razgovora o ekonomiji
Udruga Glas poduzetnika (UGP) osnovala je Ekonomski savjet u kojem su uglavnom ekonomisti, znanstvenici i stručnjaci s nekih od najboljih svjetskih sveučilišta, a hrvatskoj javnosti uglavnom nisu previše poznati.
Okupio ih je Vuk Vuković, član UGP-a, gdje ističu da je u pitanju nezavisno tijelo koje neće zagovarati ideološka stajališta ili ekonomske doktrine nego pronalaziti najbolje ekonomske politike, s obzirom na kontekst u kojemu se Hrvatska nalazi, i predlagati Vladi koje reforme treba provesti.
Prijedlozi će se, kažu, bazirati na politikama utemeljenima na dokazima.
Fokus
– Ne očekujemo da će se svaka stvar koju predložimo prihvatiti, ali želimo u javnosti konačno predstaviti ovakav tip ekonomskog dijaloga, gdje se predlažu stvari koje su utemeljene na konkretnim akademskim istraživanjima, koje su empirijski dokazane i koje djeluju. Drugim riječima, želimo napraviti odmak od dosadašnjeg načina razgovora o ekonomskim temama: kroz nedokazane teorijske konstrukte ili empirijski dokazane ekonomske promašaje – poručio je Vuković.
Objašnjava da je svaki član Savjeta stručnjak u jednom području, no svaki od njih zna prije svega “kako se u okviru društvenih znanosti dolazi do empirijski utvrđenih činjenica na temelju kojih možemo predlagati promjenu ekonomske politike”.
Čime će se prvo pozabaviti, pitamo ga.
Fokus će biti, odgovara, na tome kako najbolje poticati mala i srednja poduzeća, da ona opstanu i spriječi se veliki rast nezaposlenosti u vrijeme krize kao što je ova, jer se opet pogoršava epidemiološka situacije, a poduzetnici su sve više zabrinuti. O tome su već provedena istraživanja, tumači nam Vuković, a u jednom od njih je s kolegama radio i Stjepan Srhoj sa Sveučilišta Dubrovnik. Prvi prijedlozi Savjeta mogu se očekivati do kraja ove godine jer, kaže, dosadašnje su mjere pomogle, no vjerojatno neće biti dovoljne.
– Kod ljudi se javlja strah i neizvjesnost pa iako možda i neće biti lockdowna, vjerojatno će izbjegavati potrošnju. Želimo istražiti koje su nove mjere moguće, kao i kako optimalno iskoristiti novac koji je za pomoć namijenila EU – dodaje.
To se odnosi i na kredite HAMAG-BICRO-a te HBOR-a pa i na poteze koje bi možda trebala povući Hrvatska narodna banka u vezi s bankarskim sektorom jer neki poduzetnici sada na odobrenje kredita čekaju i pet mjeseci.
Uz Vukovića, koji je lani doktorirao političku ekonomiju na Oxfordu, u Savjetu su profesor dr. sc. Jakša Cvitanić (Caltech), koji se bavi financijama i financijskim tržištima te teorijom ugovora, dr. sc. Ria Ivandić (LSE/Oxford), bavi se političkom ekonomijom i ekonomijom kriminala, dr. sc. Leonard Kukić (Carlos III, Madrid), stručnjak za ekonomsku povijest te ekonomski rast i razvoj, profesor dr. sc. Boris Podobnik, (Boston/Rijeka/ZŠEM), koji se bavi financijama i teorijom mreža, mr. sc. Vedrana Pribičević (ZŠEM), također se bavi teorijom mreža te bihevioralnom ekonomijom, dr. sc. Mislav Radić (LSE), fokusiran na organizacijske promjene i društvene inovacije, te docent dr. sc. Stjepan Srhoj (Sveučilište Dubrovnik), stručnjak za teoriju poduzeća i evaluaciju javnih politika.
Izmjene ZOR-a
Hoće li se uključiti u raspravu o izmjenama Zakona o radu? Za to je osnovana radna skupina (uz Vladu i sindikate u njoj su predstavnici HUP-a kao socijalnog partnera), a neuralgična točka očito će biti fleksibilizacija ugovora o radu na neodređeno i njezini efekti, odnosno prijedlozi kako smanjiti rašireno zapošljavanje na određeno. Vuković odgovara da će se nastojati time pozabaviti, ali ne nudi instant-rješenje. Što bi donijeli labaviji uvjeti otpuštanja, moraju najprije istražiti.
Članovi i područje interesa
Jakša Cvitanić, CalTech
Financije, tržišta i teorija ugovora
Trenutno se nalazi na poziciji stručnjaka za primjenu matematike na financijskom tržištu i redovni profesor na sveučilištu Caltech u Kaliforniji. Cvitanić je diplomirao matematiku u Zagrebu, a potom je doktorirao na području statistike na Sveučilištu u Kolumbiji (SAD).
Ria Ivandić, LSE/Oxford
Ekonomija kriminala
Predavačica političke ekonomije na Sveučilištu u Oxfordu i istraživačica na London School of Economics. Doktorirala je ekonomiju na Odsjeku za političku ekonomiju na King’s Collegeu u Londonu. Istraživački interesi uključuju političku ekonomiju, ekonomiju kriminala…
Leonard Kukić, Madrid:
Ekonomski rast i razvoj
Predavač na Universidad Carlos III de Madrid, doktorirao i magistrirao ekonomsku povijest na London School of Economics. Istraživački interesi uključuju ekonomsku povijest, gospodarski rast i razvoj te političku ekonomiju
Boris Podobnik, Boston
Financije i teorija mreža
Profesor ekonomije na Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa, znanstveni novak u Centru za polimerne studije Sveučilišta u Bostonu te profesor financija na Sveučilištu u Rijeci. Također je prodekan za istraživanja na ZŠEM-u. Doktorirao je fiziku na u Zagrebu
Vedrana Pribičević, ZšEM:
Bihevioralna ekonomija
Doktorand iz ekonomije na Sveučilištu u Ljubljani. Diplomirala je 2007. na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, smjer „Makroekonomija”. Predaje na katedri za ekonomiju na Zagrebačkoj školi ekonomije i menadžmenta (ZSEM)
Mislav Radić, LSE
Organizacijske promjene
Postdoktorski istraživač u Odjelu za menadžment na London School of Economics and Political Science. Također je gostujući predavač na Visokoj poslovnoj školi Imperial College. Doktorirao je menadžment na Cass Business School, City, Sveučilište u Londonu
Stjepan Srhoj, Dubrovnik
Teorija poduzeća
Doktorirao je ekonomiju na Sveučilištu Innsbruck. Docent je na Odjelu za ekonomiju i poslovnu ekonomiju Sveučilišta u Dubrovniku. Usavršavao se na London School of Economics i Max Planck Society-u u Munchenu. Bavi se evaluacijom javnih politika i teorijom poduzeća
Izvor: Novac.hr
