‘Želimo da što više ljudi u Hrvatskoj čuje o prednostima ovakvog načina financiranja’

Grupno financiranje u Hrvatskoj još uvijek okupira sivu zonu financijskog tržišta, a hrvatsko zakonodavstvo onima koji se njime žele baviti ne olakšava situaciju.

U četvrtak se u Zagrebu održava Zagreb Crowdfunding Convention, konferencija o grupnom financiranju koja na jednom mjestu okuplja stručnjake i entuzijaste na polju grupnog financiranja iz Europe i regije. Bit će to drugo za redom okupljanje ovakve vrste, a kako nam kaže Marko Gregović iz Brodota, društvenog poduzeća koje organizira konferenciju, cilj događanja je popularizirati ovu inovativnu metodu financiranja projekata i aktivnosti.

‘Želimo da Zagreb Crowdfunding Convention postane mjesto gdje se vodi prijeko potrebna rasprava o temeljnim pitanjima grupnog financiranja. Također, želimo da što više ljudi u Hrvatskoj čuje o prednostima ovakvog načina financiranja’, objašnjava Gregović.

Na konvenciji će između ostalih o svojim projektima i edukacijskim naporima govoriti glazbenici Rambo Amadeus i Laibach, koji su putem grupnog financiranja renovirali sto godina star jedrenjak i organizirali turneju po Sjedinjenim Američkim Državama te Karsten Wenzlaff koji kao član radne skupine Europskog komisije radi na stvaranju bolje zakonske regulacije radi na stvaranju boljeg zakonskog okvira za grupno financiranje. Tu je i Paul Poltner koji radi na pokretanju mogućnosti equity-crowdfundinga u regiji.

‘Upravo je razvoj grupnog financiranja u regiji jedna od glavnih tema ovogodišnje konferencije. Vrijeme je da se regionalno tržište razvije’, kaže Gregović. ‘Svi zainteresirani akteri moraju početi surađivati, od državnih i financijskih institucija zadužene za regulaciju crowdfundinga, preko onih profitnih i neprofitnih organizacija koje koriste crowdfunding, do Europske komisije.’

Grupno financiranje u Hrvatskoj još uvijek okupira sivu zonu financijskog tržišta, a hrvatsko zakonodavstvo onima koji se njime žele baviti ne olakšava situaciju. ‘Trenutno nije jasno tretira li se grupno financiranje kao donacija ili kao kupovina, nije jasno kako izraziti takav vid financiranja u prihodima ili rashodima organizacije ili tvrtke i nije jasno hoće li se pojedincu to knjižiti kao drugi dohodak’, pojašnjava Gregović.

Uz nejasan status grupnog financiranja, Gregović kaže da se za taj oblik financiranja u Hrvatskoj do nedavno uopće nije ni znalo. ‘Na samom je početku jedan posto građana uopće čulo za pojam. Od tada do danas smo kroz (Brodotovu) Crowdfunding akademiju o grupnom financiranju educirali više od 50 timova’, kaže Gregović.

Brodoto, Gregovićevo društveno poduzeće na popularizaciji grupnog financiranja radi kroz organiziranje Crowdfunding akademije, edukativnog programa za sve one koji žele pokušati svoju ideju financirati grupno. ‘Zagreb Crowdfunding Convention organiziramo kao svojevrsnu krunu naših programa i kampanja koje vodimo čitave godine’, objašnjava Gregović. Projekti koji su se uz pomoć Brodota uspjeli realizirati grupnim financiranjem između ostalih uključuju kampanju ‘Okus doma‘, catering servisa koji vode azilanti te edukativnog robota pauka STEMI-ja. ‘Okus doma financiran je sa 120 tisuća kuna i kako doznajem narudžbe im stalno stižu, a STEMI je prikupio 250 tisuća kuna te će se predstaviti na ulagačima u Las Vegasu’, kaže Gregović.

Te su dvije kampanje samo dio uspjeha Gregovićovog poduzeća, koje je kako nam kaže, orijentirano na one klijente i projekte koji žele unaprijediti društvo. ‘Uspješnost naše tvrtke ne mjerimo profitom već društvenim boljitkom’, pojašnjava Gregović. U dvije godine koliko tvrtka za sada posluje, Brodoto je vodstvom i edukacijom pomogao svojim klijentima da prikupe više od milijun kuna.

‘Crowdfunding je jako kompleksna operacija – potrebna su znanja iz učinkovitog pisanja poruka, video produkcije, dizajna, medijske promocije, društvenih mreža. Sve to objašnjavamo timovima u jednomjesečnom programu’, kaže Gregović te dodaje da je u ovaj način financiranja jako teško ući samostalno. ‘Zbog kompleksne i interdisciplinarne prirode crowdfundinga potrebni su vam različiti ljudi u timu. Primjerice, mi na našoj edukaciji u sklopu Crowdfunding akademije ne primamo pojedince već isključivo timove’, dodaje.

U slučaju da naiđu na projekt koji im se osobno sviđa, tada će kampanju za njegovu provedbu preuzeti na sebe. ‘Tako smo na početku izbjegličke krize zajedno s udrugom Roda pomogli prikupiti oko 100 tisuća kuna za izradu nosiljki za bebe izbjeglica’, dodaje Gregović.

S obzirom na to da se grupno financiranje tek razvija, a mnogi projekti iz Hrvatske bilježe zapažene rezultate, zanimalo nas je tko su ljudi koji financiraju projekte na ovakav način. ‘Budući da se crowdfunding odvija na internetu, nužno je posjedovati kreditnu karticu za plaćanje putem interneta ili PayPal račun. No, uspjeh kampanje za grupno financiranje uvelike ovisi o naporima pokretača projekta da stvori povjerenje kod ulagača da će projekt i završiti’, objašnjava Gregović.

‘Početni su ulagači nerijetko ljudi koji su na neki način povezani s pokretačem ili pokretačima, a najčešće se radi o članovima obitelji, prijateljima i poznanicima. Tek nakon što se projekt postavi na noge i prikupi otprilike 30 posto potrebnog novca je počinju javljati zainteresirani stranci.’

Najveću prednost grupnog financiranja Gregović vidi u brzini, jednostavnosti i transparentnosti platforme. ‘U crowdfundingu su stvari puno jednostavnije nego što je to slučaj kada vas financira banka ili neki fond. Grupno financiranje vam nudi mogućnost brzog reagiranja i skupljanja novca. No, s tim mogućnostima dolazi i velika odgovornost. Prema donatorima i investitorima morate biti potpuno transparentni’, objašnjava Gregović.

Kako je jedan od fokusa ovogodišnje konferencije razvijanje tržišta pitali smo Gregovića kako on vidi to razvijeno tržište gdje se grupno financiranje u najmanju ruku spominje na isti način kao i konvencionalno.

‘Voljeli bismo da se pravno uredi situacija, ali ne tako da se birokratski uguše mogućnosti koje nudi crowdfunding. Voljeli bismo da se udruge civilnog društva češće odlučuju na ovakav oblik financiranja i da se malo odmaknu od europskih projekata. Voljeli bismo da više poduzetnika počne koristiti crowdfunding kao test za vlastite proizvode’, kaže Gregović.

Slobodni novac očito postoji, a prilika za ulaganje je mnogo. Čini se kao da se grupno financiranje tek zahuktava.

Izvor: Jutarnji List