Zdravstveni turizam na otocima velika prilika za lokalno poduzetništvo
Zdravstveni turizam na hrvatskim otocima se razvija više spontano nego sustavno, pa bi trebalo taj razvoj jače održivo usmjeravati jer je to velika prilika za lokalno poduzetništvo i prihode, ocjena je konzultantice Leile Krešić-Jurić povodom konferencije o zdravstvenom turizmu na Korčuli.
Konferencija o zdravstvenom turizmu na otocima, koja se održava u Veloj Luci 17. i 18. svibnja, prva je takve vrste u Hrvatskoj, koju organizira eurozastupnica Ruža Tomašić u suradnji s općinom Vela Luka i LAG-om 5, a iza svega stoji i podrška EU Parlamenta. Krešić-Jurić, koja je i moderatorica konferencije, ističe da je taj skup u Veloj Luci okupio brojne relevantne domaće i strane sudionike iz područja turizma i zdravstva, ali i druge, poput predstavnika javnih institucija iz Hrvatske i Europe, kao i međunarodne stručnjake i specijalizirane touroperatore za zdravstveni turizam.
Upravo je dolazak specijaliziranih TO-a poput FitReisen iz Njemačke te Fortune iz Nizozemske, kao i predstavnika globalnog zdravstvenog osiguranja Cigna i drugih, Krešić-Jurić izdvojila jako važnim, jer to gotovo jamči da će rezultati te konferencije biti i konkretni poslovni dogovori.
– Svi oni kroz svoj posao, kao i drugi profesionalci koji će biti na konferenciji promoviraju održiv razvoj i turizma i otoka, koji su u Hrvatskoj, kako je već poznato u svijetu, oaze prirodnih i kulturnih ljepota, ali i onog što tek trebamo jače promovirati – blagodati njihove klime, zraka, bogatstvo otočne i morske flore i faune te autohtonih proizvoda što su uz ostalo odlični preduvjeti za zdravstvenu preventivu’, naglašava Krešić-Jurić.
Iznosi pritom da na hrvatske otoke zbog zdravlja, rekreacije, prirodnog i stvorenog wellnessa te raznih aktivnosti na otvorenom dolazi sve više Slovenaca, ali i drugih nacija, jer je briga o zdravlju i, kako kaže, “dobrom osjećaju u tijelu i glavi” sve jači i brzo rastući trend u svjetskom turizmu. ‘Ako svaki od tih turista posjeti samo jedan otočni OPG ili kupi na nekom štandu izvorni domaći proizvod već smo nešto postigli, a kada takvih turista bude više i prihodi će porasti, No, takvu ponudu treba pažljivo stvarati, odvojiti je od špice sezone i nuditi ciljanoj publici cijele godine, o čemu će sudionici na konferenciji moći čuti niz korisnih marketinških i drugih informacija i preporuka”, kaže Krešić-Jurić.
Smatra da je stoga važno u te ‘vode’ usmjeriti lokalne poduzetnike, a ne da svi u nekoj destinaciji rade i nude iste proizvode, što je na otocima dosta često, a razliku od toga upravo može donijeti ponuda za zdravlje. – Što je više različitih proizvoda, destinacija će biti zanimljivija, prije će se uočiti na međunarodnom tržištu, a time će ju i više posjećivati pa će i više moći zaraditi’, poručuje Krešić-Jurić.
Dodaje da cijelo Sredozemlje, od Baleara do Grčke i Turske, sjeverne Afrike, pa i Hrvatske, na otocima zdravstveni turizam temelje na autohtonim proizvodima, organskoj hrani, dobrobiti morske vode i valova, sunca i održivih hotela.
Najavljujući kako će se na konferenciji sudionicima predstaviti i nove mogućnosti za buduće financiranje poduzetničkih i drugih projekata iz EU fondova, pa i za projekte zdravstvenog turizma, operativna realizatorica konferencije i savjetnica za regionalne i urbane politike u Europskom Parlamentu Mislava Brko naznačila je mogućnosti koje će se hrvatskim projektima za održivost otoka i druge otvoriti i kroz donošenje nove uredbe EU koja povećava financijske potpore strukturnim reformama država članica.
– Sve do listopada ove godine, cilj je animirati hrvatska lječilišta/toplice da prijave investicijske projekte kako bi se predvidjelo financiranje kroz projekte strukturnih reformi. Nadam se da će ovog puta lječilišta napraviti iskorak i izboriti se za svoj status, tu priliku treba iskoristiti, a projekti trebaju stići do rujna odnosno listopada, jer se u tom mjesecu u EU Parlamentu očekuje usvajanje uredbe koja povećava sredstva Programa potpore strukturnim reformama (SRSP)”, otkrila je Brko.
Objašnjava da ta uredba daje okvir i omogućava financiranje raznovrsnih projekata, a nadležno Ministarstvo gospodarstva treba staviti neke projekte u nacionalne prioritete.
Izvor: Vecernji.hr
