Zašto je dobro uvesti meditaciju kao svakodnevnu praksu?
Meditacija je nekad bila aktivnost koja se asocirala gotovo isključivo s istočnjačkim načinom života, nešto što uglavnom prakticiraju redovnici i oni koji su duboko religiozni ili duhovni. No, u zadnjim desetljećima svjedočimo rastu popularnosti ove aktivnosti na Zapadu.
Piše: Ivana Štulić/Samopozitivno.com
Koji je tome razlog i što je uopće meditacija?
Meditacija u svom osnovnom obliku je umirenje uma, usporavanje i opuštanje tijela i usmjeravanje fokusa na sadašnji trenutak. Ništa više niti išta manje od toga. Ponekad unutar različitih tradicija govori se o tome da želimo utišati um koji poput majmuna koji skače s grane na granu, slično skače s misli na misao i time stvara kaos u našem unutarnjem svijetu. Ponekad se spominje korištenje i ponavljanje mantri, ponekad fokus na svijeću ili neki drugi predmet pogledom, no u svojoj osnovi sve to nije nužno. Meditirati znači stati, najčešće tako da sjednemo i bar neki broj trenutak samo budemo.
Zvuči teško?
U ovakvom užurbanom svijetu u kojem živimo, doista zvuči teško ako ne i nemoguće. Tko za to uopće može naći vremena? Kako uopće samo bivati, što to znači, što da radim za to vrijeme?
Ako smo naviknuti stalno nešto raditi, odvlačiti pozornost aktivnostima, surfanjem po Internetu, ili stalnim razgovorom, onda naravno da 5 minuta mira zvuči apstraktno i nedohvatljivo.
No, vrijedi pokušati jer dobrobiti su ogromne kako nas uči pozitivna psihologija.
Pozitivna psihologija je grana psihologije koja izučava kako ljudi mogu živjeti uspješnim, ispunjenim i sretni(ji)m životima. Fokusira se na sve ono što ljudi čine dobro, a što bi se moglo prenijeti na širu populaciju kako bi im se dali alati za bolji život. Jedno od istraživanijih područja je i učinak mindfulnessa i meditacije.
Preko 40 godina znanstvenih istraživanja s ljudima raznih uzrasta i zdravstvenih uvjeta pokazalo je da meditacija smanjuje stres, anksioznost i depresiju, dok u isto vrijeme diže imunitet, povećava općenitu razinu zdravlja i well-beinga kao i omogućava veći utjecaj nad stimulansima koji izazivaju negativne emocije.
Prakticiranjem meditacije također stvaramo nove neuronske puteve u mozgu koji nam omogućuju lakše i bolje odlučivanje, učenje novih znanja i vještina, veću kreativnosti, a čak nam i olakšava razumijevanje drugih ljudi i pozitivno utječe na pamćenje. Meditiranje doslovce mijenja strukturu našeg mozga kako je pokazala meta-analiza stručnjaka s British Columbia Sveučilišta i slike pokazuju kako su određena područja u mozgu aktivirana više (područja vezana uz regulaciju emocija, samokontrolu i fokus), a neka manje za vrijeme meditacije (npr. amigdala koja je povezana s intenzivnim emocijama i „bori se ili bježi“ reakcijom).
Najveće dobrobiti se postižu redovitim prakticiranjem meditacije, ali neke studije pokazuju da se dio efekta može vidjeti i nakon kraćeg perioda od 4 dana, npr. u studiji gdje su zaposlenici koji su meditirali 4 uzastopna dana bili bolji u održavanju fokusa na zadacima od kolega koji nisu meditirali.
Pored toliko pozitivnih učinaka, nije ni čudo da meditacija pomalo postaje mainstream. Mnogi poznati ljudi su također prigrlili meditaciju u svoj svakodnevni život, od Arriane Huffington, Steve Jobsa, Oprah, Madonne do Hugh Jackmana i Michaela Jordana.
Toliko univerzalni lijek bilo bi dobro iskoristiti da nam pomogne živjeti zdravije i sretnije.
Što nas još čini sretnima? Saznajte na otvorenom predavanju povodom Međunarodnog dana sreće 20.3. u Zagrebu koje drži Ivana Štulić, MSc in Applied Positive Psychology.
Više informacija na: https://www.ivanastulic.com/otvoreno-predavanje.
