Zarada je 25.000 kuna po hektaru, zbog nje su mnogi odustali od pšenice i kukuruza
Isplativija je od kukuruza ili pšenice, ali i zahtjevna kao kultura. Riječ je o stalnom nasadu koji zahtijeva puno posla. Puno posla zahtijeva borba s korovom i nametnicima.
Do prije samo desetak godina u Hrvatskoj se malo znalo o šparogama kao povrću od kojega se pripremaju najrazličitija ukusna jela po restoranima širom svijeta. O njoj se u najvećoj mjeri znalo kao o povrtlarskoj kulturi koju se u proljeće ide brati u Njemačku da bi se nešto zaradilo. U međuvremenu je šparoga postala raširena po cijeloj Hrvatskoj, a samo u Vukovarsko-srijemskoj županiji njome je zasađeno više od 120 hektara. U cijeloj Hrvatskoj je do 200 hektara pod šparogama, piše Večernji list. Uzgojem šparoga bavi se i Đuro Krznarić (70) iz Rokovaca, koji ih od 2012. godine sadi na 2,2 hektara. Kaže da je do tada sadio kukuruz i pšenicu, ali da je s godinama vidio da je šparoga kao kultura znatno isplativija.
– Isplativija je od kukuruza ili pšenice, ali i zahtjevna kao kultura. Riječ je o stalnom nasadu koji zahtijeva puno posla. Iskreno, na početku smo mislili da neće biti toliko radova oko nje, ali ubrzo smo vidjeli koliko posla zahtijeva borba s korovom i nametnicima, održavanjem zemlje i njezinom pripremom za sljedeću godinu… Ako želite dobar prinos, kvalitetnu šparogu i zaradu, onda se mora i raditi – objasnio je Krznarić. I na njegovu polju u tijeku su posljednji ovogodišnji dani berbe šparoga koja počinje krajem ožujka ili početkom travnja. U samo jednome danu, ako je vrijeme toplo i zemlja zagrijana, šparoga izraste desetak centimetara. Stabljika se mora istoga dana ubrati jer, ako procvjeta, više ne može u prodaju. Ako su vremenski uvjeti idealni, ima dana kada se u polje mora i dva put dnevno.
Veliku ulogu u sve većim površinama pod šparogama ima i zadruga Vinkovačka šparoga, osnovana 2013. godine. Danas ona broji 15 zadrugara i četiri kooperanta, koji svi zajedno obrađuju više od 40 hektara zasađenih šparogom. Upravitelj zadruge Branko Horvat kaže da je prve stabljike šparoge u županiju donio Marko Hervojević, koji je danas predsjednik Skupštine zadruge, te da od tada površine pod tim nasadima iz godine u godinu rastu. Dobri rezultati i zarada pridonijeli su tome da su neki prestali s uzgojem pšenice i kukuruza te prešli na šparoge. Ima i onih koji se nisu ni bavili poljoprivredom, a danas se bave uzgojem šparoga. U Hrvatskoj se najviše uzgaja mary washington vrsta šparoge koja je zelene boje. Domaći uzgajivači kažu kako je to radi sunca i da naše šparoge imaju samim tim više vitamina.
– Po hektaru zasađenom šparogom dobit ide do 25.000 kuna, no boljih godina ona može biti i veća. Drugim riječima, ova kultura je 7-8 puta isplativija od pšenice. Cilj nam je individualne proizvođače dovesti u zadrugu jer bismo tada postali ozbiljan igrač na tržištu, a mogli bismo i zaštititi cijenu šparoge. Veliki nam je uspjeh to što nam je od 2017. godine Lidl strateški partner koji od nas otkupljuje više od 60 posto šparoga – kaže Horvat za Večernji list.
Izvor: Poslovni.hr
