Zahvaljujući sredstvima EU razvio se turizam i gospodarstvo te obnovila kulturna i prirodna baština
Brojni OPG-ovci i poduzetnici prezentirali su svoje proizvode i govorili o mogućnostima poslovanja pomoću EU fondova
U nedjelju 6. listopada, na šibenskom Trgu Pavla Šubića, u organizaciji Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova EU, u sklopu Dana regionalnoga razvoja i EU fondova, održan je Sajam EU fondova kojeg je posjetio velik broj zainteresiranih građana. Grad Šibenik ne samo da je jedan od najuspješnijih gradova po korištenju sredstava EU s povučenih više od milijardu kuna EU sredstava, već je i pionir u obnovi kulture baštine, pa su tako obnovljene tvrđave sv. Mihovila i Barone dva zaštićena spomenika upisana na UNESCO-vu listu, što ovaj grad čine jedinstvenim u Hrvatskoj, a trenutačno je u obnovi i tvrđava sv. Ivana vrijedna 41,5 milijuna kuna.
Kako nam je na Sajmu otkrio šibenski gradonačelnik Željko Burić, uz pomoć EU fondova poboljšalo se stanje u gospodarstvu, školstvu i turizmu, što je za sobom povuklo i otvaranje velikog broja radnih mjesta. Na Sajmu je sudjelovalo 38 izlagača od toga različiti OPG-ovci i poduzetnici koji su koristili sredstva EU fondova za razvoj i unaprjeđenje poslovanja, a među njima su i proizvođači čiji proizvodi nose oznaku kvalitete Hrvatski otočni proizvod.
Nadležne institucije – Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova EU, Ministarstvo poljoprivrede, Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava, Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku te Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost – prezentirale su mogućnosti financiranja i zainteresiranima ponudili potrebne informacije. Tom je prilikom ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, Marko Pavić, istaknuo kako je Hrvatska 2016. godine bila na devet posto ugovorenosti projekata, a danas je na čak 76 posto te da su Hrvatskoj dosad isplaćene 22 milijarde kuna. Naveo je i podatke na koji način EU fondovi mijenjaju Hrvatsku na bolje. “Poboljšavaju zdravstvo – 1,7 milijardi kuna uloženo je u bolnice i opremu, u prometnu infrastrukturu više od milijardu kuna, a Pelješki most vrijedan 365 milijuna kuna trajni je spomenik ovoj financijskoj omotnici. EU fondovi mijenjaju i školstvo pa je više od milijardu kuna uloženo u program e-škola, a 680 milijuna kuna u kurikularnu reformu. Za zapošljavanje smo izdvojili 6,5 milijuna kuna pa tako EU fondovi pridonose i ostanku mladih u Hrvatskoj”, istaknuo je Pavić te pritom napomenuo da je cilj u novom financijskom razdoblju od 2021. do 2027. godine pojednostavniti proceduru prijave EU projekata.
Unaprijedili proizvodnju i prodaju
Nadalje, bogati program upotpunili su nastupima KUD Koledišće i Etno udruga Petrovo Polje, a održan je i zabavno-edukativni program za najmlađe u sklopu kojeg je tim Maskote.hr održao dječje radionice na kojima su djeca izrađivala i bojala zastave zemalja članica EU, održana je i dječja interaktivna predstava Put po Europskoj uniji te obiteljski kviz s 12 pitanja o EU. KUD Koledišće inače postoji već točno pola stoljeća, kako nam je ispričao voditelj Nenad Milin, koji je inače izdao nekoliko knjiga vezanih uz kulturnu baštinu i tradiciju, a pohvalio se i da je njegov KUD, koji broje 40-ak članova svih dobi, prije četiri mjeseca predstavljao Hrvatsku na velikom međunarodnom festivalu kulture u švicarskom gradu Arbon.
Imali su i oni svoj štand koji je predstavljala Anka Bilan, simpatična i nasmijana 80-godišnjakinja koja se već 15 godina bavi ručnom izradom tradicionalnih proizvoda, a za KUD Koledišće izrađuje odore, nakit i košulje. “Ovo više radim iz zadovoljstva, ne znam hoće li netko od mladih naslijediti moj posao, možda će imati više vremena pod starije dane kao ja”, rekla nam je Anka. S velikim brojem članova može se pohvaliti i Etno udruga Petrovo polje iz općine Ružić koja postoji tek deset godina, no prisutni su u cijeloj Hrvatskoj kroz česte nastupe, od različitih smotri do nastupa na malim ekranima, a osmijeh na licu predsjednika Udruge Ante Bojčića dovoljno govori koliko je ponos na svoj tim od 7 do 70 godina, kao i na hrvatsku tradiciju koju promoviraju. “Nadam se da će me netko naslijediti i da neće zamrijeti naša kultura”, rekao nam je Bojčić.
