Udio turizma u BDP-u ove će godine narasti na 20 posto

“Kad listu okrenete, ja sam na njoj prvi”, šali se ministar turizma Anton Kliman sa svojim lošim plasmanom na izbornoj listi HDZ-a. Ovo je, kaže mi, jedan od njegovih posljednjih intervjua jer mu slijedi angažman u kampanji, a nakon toga – tko živ, tko mrtav. Ne zasjedne li u rujnu opet na mjesto šefa hrvatskog turizma, straha i panike nema, u preferencijalnu pobjedu na izborima i ulazak u Sabor prilično je uvjeren, a čak i da je pogriješio, vratit će se u privatni sektor u kojem je godinama prije, kaže, dobro plivao.

Puno se govori o tome kako je Hrvatska profitirala zahvaljujući geopolitičkoj situaciji na Mediteranu. Ipak, jesmo li mogli imati rast turizma veći od 4,4 posto?

– Kod nas se prelio vrlo mali dio tih “odbjeglih” gostiju jer nemamo resorte na kakve su navikli gosti koji su ljetovali, npr., u Turskoj. Oni su sad u Španjolskoj ili Portugalu, u kojima za njih postoji odgovarajuća turistička infrastruktura. Nedostaje nam hotelskih kapaciteta, da smo ih sada imali 20 posto više, sve bi bilo puno u špici sezone. Nismo mogli reagirati tako da zbog krize u Turskoj sagradimo 30 novih all inclusive resorta, a mislim da to nije smjer u kojem se Hrvatska treba razvijati. Moramo upravljati našim turističkim proizvodom i privlačiti goste zbog prednosti koje mi nudimo u odnosu na konkurenciju.

Ispada da su Bugari, koji su rasli za 15 posto, bolje iskoristili situaciju.

– Da, u Bugarskoj su veliki izdvojeni resorti, a radi se većinom o gostima iz Rusije koje su privukli nešto nižim cijenama i all inclusive ponudom. Bugari imaju i nešto drukčiji vizni režim kojim mogu privući ruske goste. Mi smo ove sezone u monitoringu za ulazak u Schengen, a s Ministarstvom vanjskih poslova od početka mandata razgovaramo o uvođenju multiplih viza za turiste iz Rusije.

Kakvi su rezultati za srpanj i kolovoz?

– Do sada ni jedan dan u kolovozu nije prošao bez ostvarenih milijun noćenja. Prešli smo brojku od 20 milijuna noćenja u kolovozu i sigurno će biti puno bolji od lanjskog. U srpnju smo imali 3,6 milijuna noćenja više nego lani, sve skupa 26,6 milijuna noćenja. Prema informacijama iz hotelskih kuća, najave za rujan su jako dobre i imat ćemo jako dobre rezultate. Sezona će svakako biti rekordna po broju noćenja, ali i prihoda.

Budući da će rasti prihodi od turizma, vjerojatno će rasti i njegov udio u BDP-u. Koliko je pametno toliko se oslanjati na turizam ako na primjerima Francuske i Turske znamo da je dovoljan jedan teroristički napad da bi sektor posrnuo?

– Turizam će sigurno imati konstantan rast s obzirom na procese kojima se upravlja i logično je da su investitori zainteresirani za investicije u ovaj sektor. Osobno bih volio da nam prihodi od turizma budu 15 milijardi eura, a da čine sedam do osam posto BDP-a jer bi to značilo da je i drugi dio gospodarstva zdrav. Ove godine, prema mojoj procjeni, udio turizma u BDP-u narast će do 20 posto, od čega ne smijemo bježati, nego je važno da upravljamo procesima.

Što je s projektom rekategorizacije privatnog smještaja?

– Pripremili smo ga, s HBOR-om smo dogovorili uvjete za mikropoduzetnike koji će u tu svrhu moći podići kredit do 200 tisuća kuna, s kamatom do 4 posto, samo uz osobnu zaduženicu. To je velika šansa za privatne iznajmljivače i povećanje kvalitete ukupnog proizvoda domaćina. Projekt je najavljen za jesen. Preostaje nam još donijeti zakon o turističkom zemljištu, što će također otvoriti investicijski potencijal za ulaganje u kampove. Kamping industrija u Europi otišla je puno dalje, a mi nismo riješili pitanje turističkog zemljišta posljednjih 20 godina.

Turistički stručnjaci smatraju da Ministarstvo turizma treba ukinuti i pripojiti ga nekom drugom, recimo gospodarstva.

– To je otprilike kao da ja kažem da bi se Ministarstvo gospodarstva trebalo pripojiti turizmu s obzirom na BDP koji otpada na ovaj sektor. Ministarstvu turizma treba povećati ovlasti kako bismo mogli bolje razvijati turistički proizvod. Mi kao ministarstvo ne upravljamo nautičkim, zdravstvenim, ruralnim turizmom, pa ni dijelom kulturnog turizma. Mislim da Ministarstvo turizma to zaslužuje – ovlasti i odgovornosti te poluge za upravljanje turističkim proizvodima. Konkretno: zdravstveni turizam, među ostalim, koči i to što nitko ne želi toplicama omogućiti da korisnicima smiju pružati i ugostiteljsku uslugu. To je jedna banalna stvar koja se nije riješila 25 godina… Radi se o neusklađenim člancima pojedinih zakona koje doista treba mijenjati. Nažalost, u samo šest mjeseci nismo za to imali vremena, iako smo o tome međuresorno razgovarali još na samom početku mandata.

Pa zašto se onda priča o odličnoj suradnji između ministarstava, a nitko to nije riješio otkako je Hrvatska postala samostalna?

– Taj problem sigurno će biti riješen ako nam se pruži prilika za još jedan mandat.

Zadnji ste na listi u 8. izbornoj jedinici. Zašto? Glumite Božu Petrova ili je tako vaša stranka odredila?

– Svako mjesto jednako je vrijedno s obzirom na preferencijalne glasove, ali ja sam osobno inzistirao da budem na 14. mjestu, kad već nisam došao u razinu “sigurnog prolaza”. Mislim da je 14. mjesto puno potentnije nego 8. ili 9. To je jako interesantno i poticajno mjesto u utrci za glasove.

Zato vas i pitam, imate dobar rejting, a ipak vas nisu stavili visoko. Kako to sebi tumačite?

– Neću ja to tumačiti, moja je pozicija jako dobra. Nisam klasičan političar, no vjerujem u prolaz. Sezona je dobra, iako sam za to najmanje zaslužan ja kao personifikacija turizma u javnosti. Najviše su zaslužni turistički radnici, sobarice, kuhari, privatni iznajmljivači… Mi smo zaslužni za politike i mislim da imamo kvalitetnu sinergiju koju će birači u 8. jedinici, koja je dominantno turistička, i prepoznati i honorirati.

Jeste li razgovarali s novim predsjednikom Plenkovićem otkako je izabran?

– Da, imali smo nekoliko razgovora. Razgovarali smo o radu u Ministarstvu i potvrdio mi je da se ta institucija dobro vodi i da imamo kvalitetne rezultate.

Jeste li vi kandidat za novog ministra turizma?

– To treba pitati predsjednika stranke. Fokusiran sam na to da realiziramo špicu sezone stabilno do kraja, ali i da odradimo stranačku priču jer svaki glas koji dolazi kroz preferencijalni sustav zapravo je glas za stranku

Izvor: www.jutarnji.hr | Foto: Goran Šebelić / CROPIX