U valjaonicu i ljevaonicu Impol-TLM-a u Šibeniku Slovenci ulažu još 260 milijuna eura; Proizvodit će dijelove za Audi i Ferrari
Grupa Impol iz Slovenske Bistrice, gradića sa 6-7 tisuća stanovnika, jedan je od najvećih brendova u “deželi”. Ambicija im je postati i dio šibenskog gospodarskog brenda.
Jer, Slovenci su odnedavno i formalni vlasnici TLM-a, nekadašnjeg hrvatskog aluminijskog diva, koji je u bivšem sustavu bio nacionalna izvozna perjanica, a u novom, kroz nekoliko propalih privatizacija, doživio potpuni krah. A onda je 2016. krenula nova priča s Impol TLM-om koji je najprije uzeo u najam šibensku Tvornicu, a potkraj 2017. na javnoj dražbi kupio pokretnine i nekretnine tvrtke za 75 milijuna kuna.
Impol za 2018. planira proizvodnju od 260 tisuća tona, s ukupnim prometom od milijardu eura, od čega 92 tisuće tona i promet od 153 milijuna eura u Šibeniku. Impol TLM će primarno svoju budućnost usmjeriti prema automobilskoj industriji i, kako ističu, dokazati da Šibenik ponovno može biti ne samo grad turizma, nego i snažnoga gospodarstva.
Izuzetno puno ulažu u obrazovanje i inovativnost, organiziraju simpozije, a na jednom takvom priželjkuju i hrvatskog poduzetnika Matu Rimca, koji je postao svjetsko ime u automobilskoj industriji.
Svjesni da bez medijske potpore teško mogu razbijati predrasude o svojim namjerama u Šibeniku, gdje su dočekani i s odobravanjem, ali i s rezervom, vodeći ljudi Impola pozvali su novinare u Slovensku Bistricu, pokazali im što i kako rade u matičnoj tvornici, te prezentirali svoju razvojnu strategiju i za Impol TLM. Prezentaciju je vodio Andrej Kolmanič, glavni izvršni direktor Impola, a u sjedištu tvrtke s novinarima je bila i Marijana Lažeta, direktorica Impol TLM-a.
Grupa Impol danas ima 2300 zaposlenih, od toga 1250 u Sloveniji, 600 u Srbiji (Seval) i 400 u Šibeniku. Prosječno godišnje investiraju 40 milijuna eura, čine četvrtinu slovenskog BDP-a, najveći su izvoznik u zemlji, a svoje proizvode plasiraju uglavnom u Njemačkoj, Italiji, Austriji, Švicarskoj, a prisutni su i na ruskom tržištu. Njihov glavni proizvod koji plasiraju na europsko tržište su šipke koje se koriste za izradu podvozja i ručica mjenjača u automobilskoj industriji – od mercedesa, ferrarija do lamborghinija.
TLM nisu preuzeli, kako naglašavaju, nego kupili u stečaju i stoga nisu preuzeli obveze koje je Tvornica imala. U Šibeniku su u dvije godine investirali oko sto milijuna eura, a plan im je uložiti u opremu još 80 milijuna. U TLM-u rade folije, limove, trake i toplo valjane trake koje šalju u Sloveniju na preradu, a planiraju i proširiti asortiman. Njihova je filozofija reciklirati što više otpada koji nastaje u procesu proizvodnje.
Počeli su kao zakupci u TLM-u, u ožujku 2016. i to sa samo 208 radnika. Već u svibnju izbio je požar na ključnom stroju, na toplom valjku, i neki su već prognozirali kraj TLM-a. Štete od požara, samo na stroju, stajale su ih 5,1 milijun eura, ne računajući gubitke nastale zbog toga što je Tvornica bila izvan pogona četiri mjeseca.
U 2017. su proizveli 71 tisuću tona. Cilj im je do 2025. u Šibeniku ostvariti proizvodnju od preko 200 tisuća tona aluminija. Danas u Impol TLM-u imaju oko 400 zaposlenih s prosječnom plaćom od 1080 eura, dok je u Grupi Impol prosjek 1184 eura.
– Mi smo siguran partner, i tu više nema nikakve druge priče – poručuju skepticima u Šibeniku i Hrvatskoj.
Najveći problem s kojim se suočavaju, ne samo u Šibeniku, nego i u Sloveniji, je manjak stručne radne snage, zbog čega redovito stipendiraju srednjoškolce i studente za ključne deficitarne struke. Tvornicu u Srbiji orijentirali su na proizvodnju traka i limova, a šibensku žele usmjeriti prema automobilskoj industriji, iako danas šibenska tanka, fina žuta folija, oblaže i čuvene ferrero rocher bombone.
U Bistrici imaju dva pogona presaonica i nemaju interesa za starom, šibenskom presom, a što stalno izaziva nezadovoljstvo tog dijela TLM-ovih radnika.
– Šibenik će uskoro dobiti novu ljevaonicu kapaciteta 100-150 tisuća tona, a to znači i nove linije i nova zapošljavanja, što je šansa i za radnike iz šibenske presaonice – poručio je Tomaž Smolar, direktor Impolove valjaoničke divizije.
Nove tehnologije, dodaje, sve više automatiziraju radne procese, pa je i broj radnika koji opslužuju strojeve sve manji. Primjerice, u pogonu koji proizvodi palice za automobilsku industriju u Slovenskoj Bistrici, svega pet radnika u smjeni (u četiri smjene njih 20) godišnje proizvede 30 tisuća palica. U starom pogonu taj je posao obavljalo 35 radnika u smjeni.
Matična tvornica Impola nekoliko je puta manja od TLM-a, ali neusporedivo funkcionalnija. Nekad je šibenski aluminij bio brend na koji se Impol želio ugledati i tvrtka s kojom su nastojali što više surađivati. Danas su se okolnosti radikalno promijenile, pa je mali brat preuzeo velikog. Šteta da se to nije dogodilo i ranije. A moglo je, jer, kako je kazao Smolar, Impol je bio zainteresiran za TLM i 2002. Ali nije bilo interesa s hrvatske strane, pa su otišli u Srbiju, i kupili Seval u Sevojnu.
– Što je opet dobro, jer sad smo prisutni na sve strane u regiji – zaključio je direktor.
Izvor: Slobodnadalmacija.hr
