U regiji neće biti bolje opremljenoga teatra!
Potpuno nova pozornica podijeljena u nekoliko segmenata, s većim brojem tzv. propadališta, koji će redateljima omogućiti kvalitetniju scensku imaginaciju, parket u gledalištu, šira sjedala, LED rasvjeta, rekonstrukcija sustava hlađenja i grijanja, nevidljiivi protupožarni sustav i vrhunsko osvjetljenje i ozvučenje, samo su dijelovi izvedbenog projekta i projekta interijera renoviranog osječkog HNK, a koji su jučer prvi put predstavljeni osječkoj javnosti u svečanom foyeru nacionalne kazališne kuće.
Naime, za izvedbu projektne dokumentacije bila je zadužena zagrebačka projektantska kuća Studio A na čelu s Nenadom Kondžom, a koji iza sebe imaju rad na već četiri kazališne kuće u Hrvatskoj. Upravo je ovaj projektni biro radio projekt obnove Zagrebačkog kazališta lutaka, nadogradnju male scene u kazalištu Gavella i veliku obnovu kazališta Kerempuh.
U izradi troškovnici
– Projektna dokumentacija i izvedbeni projekti za obnovu osječkog HNK su gotovi i sada se samo još rade troškovnici za nadmetanja. Moramo priznati da je rad na ovom projektu bio dvojak. S jedne strane, iznimno težak zbog zahtjevnosti zgrade, a s druge strane potentan i veseo, jer je riječ o poslu koji nije standardan. Ovo su za nas projektante kolači, a ne svakidašnji kruh. Osnovna tema i problemi s kojima smo se bavili bila je činjenica da smo morali potpuno riješiti sve tehničke sustave kazališta, odnosno pozornice koja primjerice još uvijek ima ručne povlake te ni na koji način nije tehnički osuvremenjena elektromotornim cugovima, što je umjetnicima najveći problem u funkcioniranju i radu. Naravno, tu su bili i sustavi ventilacije i sustava hlađenja i grijanja, a trebalo je pomiriti i zahtjeve zaštite do požara i zaštite spomenika kulture, što nije bilo lako. No, duh zgrade ostaje uz neke nove dodane elemente koji su nastali iz zahtjeva zaštite od požara – objasnio je projektant Nenad Kondža.
Recimo kako prvi troškovnici kažu da će ukupna obnova unutrašnjosti i vanjske fasade stajati približno 80 milijuna kuna, a obnova osječkog HNK stavljena je uz bok projektu gradnje novog KBC-a Osijek, rekonstrukciju Zračne luke Osijek i projekte Sveučiilišta u Osijeku, i to u okviru projekta Vlade RH “Slavonija, Baranja i zapadni Srijem”. Kako bi se mogli raspisati natječaji javne nabave za izdvođača prema u srijedu predstavljenom projektu obnove, a za koji je ishođena i građevinska dozvola, sada je prijeko potrebno namiriti finacijska sredstva. Sasvim je izvjesno kako će se novac za financiranje ovog megaprojekta dijelom nabaviti iz fondova Europske unije, dok će ga manjim dijelom financirati Ministarstvo kulture i osnivači ustanove.
Početak u lipnju 2020.
– Obnova je posljednji put rađena 1985., potom 1995., kada su sanirane štete nastale u Domovinskom ratu. Stoga je za izvedbu ovog projekta trebalo nabaviti hrpu stare dokumentacije koju smo dijelom istraživali i u arhivima. Istina je da su to bile brojne kutije dokumenata koje mogu ispunti pola sobe i nailazili smo na takve probleme da smo strahovali da možda nećemo uspjeti sve riješiti. No, sada je evidentno kako ćemo dobiti zgradu s najfunkcionalnijom opremom u ovom dijelu Europe. Obnova za nas znači da ćemo kada ona započne morati u potpunosti iseliti iz zgrade HNK i pronaći privremeni smještaj za najmanje dvije sezone. Neke procjene su da bi obnova najranije mogla početi u lipnju sljedeće godine, ali sve ovisi o prilivu sredstava i tokovima javne nabave. Za to vrijeme mi ćemo dobiti privremeni smještaj u nekom drugom prostoru i nadam se da ćemo biti sretni beskućnici koji će se vratiti u vrhunski opremljeni prostor – komentirala je Dražena Vrselja, koja od 1. travnja službeno sjeda u fotelju intendantice HNK Osijek.
Inače, jedan od glavnih inicijatora obnove HNK bio je osječko-baranjski župan Ivan Anušić, koji se izborio da upravo ovaj projekt bude jedan od glavnih na dnevnom redu Vlade RH kada se govori o Osijeku u kontekstu projekta “Slavonija, Baranja i zapadni Srijem”.
– Ovo je prioritetna tema koja o kojoj će se razgovarati s Vladom RH i onima koji će osigurati ta sredstva. Osječki HNK kulturna je ustanova kakve nema do Zagreba. Ona je kulturno naslijeđe Osijeka i kao takva zaslužuje da bude prioritet kada govorimo o Osijeku. Zato odmah krećemo s razgovorima o tome na koji način zatvoriti financijsku konstrukciju – bio je rezolutan župan Anušić.
Nefreteta Z. Eberhard/Glas Slavonije
