U prvih šest mjeseci turizam bilježi rast dolazaka
U prvih šest mjeseci hrvatski turizam bilježi rast dolazaka od 6.39 posto te noćenja 3 posto, a ministar Gari Cappelli je poručio kako je zadovoljan rezultatima jer oni pokazuju da bilježimo stabilan rast.
Ipak, podaci za početak srpnja, za koje se kalkulira da u nekim destinacijama nije dobro počeo, nisu predstavljeni, jednako kao niti podaci za mjesec svibanj.
“Prvih šest mjeseci su u turizmu bili pozitivni, a važno je i što je turizam u prva tri mjeseca samo od stranih turista uprihodio 25 milijuna eura više nego u istom razdoblju 2018. i to u predsezoni kada su cijene niže”, kazao je Cappelli na konferenciji za medije u Ministarstvu turizma, gdje je s direktorom Hrvatske turističke zajednice (HTZ) predstavio fizičke turističke rezultate za lipanj i šest mjeseci.
Napominjući kako se i dalje službeno predviđa da će ova turistička godina ukupno završiti sa porastima fizičkih i financijskih pokazatelja s 2 do 3 posto u odnosu na 2018., Cappelli je istaknuo da nije zabrinut ni za ljetnu sezonu, a pogotovo za posezonu, s obzirom da je jesen već dobro bukirana. Kazao je i da tamo gdje je bilo dosta ulaganja u kvalitetu rezultati i popunjenost kapaciteta su i bolji.
Smatra da su fizičke brojke (dolazaka i noćenja) važni, iako su prihodi važniji.
“Po strategiji razvoja turizma do 2020. mi smo se već približili fizičkim brojkama, ali još nismo ostvarili predviđenih 14 milijardi prihoda za 2020. nego smo sada negdje na razini oko 12 milijardi eura. Vidjet ćemo kako će završiti cijela ova godina, a i 2020., ali vjerujem da se uz kvalitetu i možemo tome približiti”, kazao je Cappelli.
Iznoseći pokazatelje turističkog prometa za prvih šest mjeseci direktor HTZ-a Kristjan Staničić je naglasio da smo na dan 30. lipnja ove godine u Hrvatskoj imali ukupno 1,18 milijuna kreveta u komercijalnom smještaju što je 4 posto više nego na isti dan 2018., a najveći rast je i ove godine bio u povećanju kreveta u obiteljskom smještaju koji ćini ukupno 52 posto od ukupnih kapaciteta. Kampovi su na 21 posto, a hoteli na 15 posto udjela u ukupnim kapacitetima koji su po riječima Staničića u prvih šest mjeseci bili prosječno niže popunjeni (hoteli ispod 30%, a kampovi ispod 10%) jer je velik broj objekata do kraja proljeća zatvoren.
“U tri godine od 2016. do 2019. imali smo porast broja kreveta za 164.000 u komercijalnom smještaju i teško je očekivati da će se u situaciji usporene potražnje na međunarodnim tržištima i jačanju aktivnosti konkurencije svi ti kreveti i popuniti. Ipak, veseli nas da smo u prvi šest mjeseci imali pozitivne rezultate na više od dvije trećine europskih tržišta kao i visoke stope rasta na dalekim tržištima poput Kine, SAD-a i drugih. Na tim ćemo tržištima i dalje pojačavati aktivnosti zbog čega, a i zbog situacije na europskim tržištima, planiramo i povećanje investicija za promociju iduće godine”, poručio je Staničić.
Kazao je da top 10 tržišta u prošlih šest mjeseci predvode Njemačka, Austrija, Slovenija, UK i Poljska koja je uz Češku i Sloveniju jedina u šest mjeseci sa minusom u hrvatskom turizmu. S druge strane, daleka tržišta su gotovo sva u plusu i čine gotovo 20 posto u dolascima i 10 posto u ukupnim noćenjima turista.
“Ipak, Njemačka je ključna za rezultate u prvih šest mjeseci s 21 posto udjela u noćenjima i porastom od 6 posto u odnosu na lanjskih šest mjeseci”, rekao je Staničić i izdvojio povećanja aviolinija kojih će do kraja ljetnog reda letenja do listopada biti oko 30 posto više nego lani. Kazao je i da su po županijama najjače u prvih šest mjeseci bila Istarska, Splitsko-dalmatinska i potom Kvarner, dok su vodeće destinacije po ukupnim rezultatima bili Dubrovnik, Rovinj, Zagreb, Poreč i Split.
Cappelli je dodao da porast bilježe i gotovo sve zračne luke, brodski i cestovni promet. Ono što ni Cappelli ni Staničić nisu novinarima kazali je rezultat za svibanj ove godine, koji još nije objavljen, uz napomenu da će sutra zajedno s rezultatima lipnja biti na web-stranicama HTZ-a, a o čemu je Cappelli dodao da i druge mediteranske zemlje imaju minuse zbog lošeg vremena.
“Ne želimo rast svake godine od 10 i više posto, nego da to bude održiv i realan rast svake godine po malo u kojemu će se turistički promet ravnomjerno raspodijeliti tijekom cijele godine, a ne samo na par udarnih mjesec. Siguran sam da destinacije koje su ulagale u kvalitetu i destinacijski menadžment kao i kvalitetni smještajni objekti neće imati problema s popunjenošću”, kazao je Cappelli.
Na pitanje li je točno da neke destinacije u prvim danima srpnja bilježe minuse, Cappelli je rekao da je to moguće pogotovo ako nisu ulagali u kvalitetu, ali je i dodao da neće sagledavati hrvatski turizam dan po dan niti po određenim datumima, nego na razini sedam i više mjeseci. S te strane i on i Staničić su kazali da će sljedeće zaokružene rezultate predstaviti tek počekom rujna, a onda još jednom krajem prosinca.
Rekao je i da je nedavnim povećanjem uvoznih kvota za strane radnike ova sezona pokrivena te da se radi na novom zakonu u kojem neće biti ograničavanja kvota.
Kazao je i da se Hrvatska ne bi trebala uspoređivati sa primjerice Turskom koja ima drugačiji turistički model, dodajući da je “naš turistički proizvod neusporedivo bolji i kvalitetniji i tu politiku od početka zastupamo uz rad na održivosti hrvatskog turizma”.
Ministar Cappelli: Vjerujemo da je moguće naći rješenje
Ministar turizma Gari Cappelli u utorak je izjavio kako Ministarstvo turizma vjeruje da je moguće naći rješenje za stopu PDV-a za ugostiteljstvo, te da je to za sada na tragu nekog oblika smanjenja stope za hranu.
“Uvjeren sam da će se u sklopu priprema četvrtog kruga poreznih rasterećenja u mandatu ove Vlade, a koje su u tijeku, zahvatiti i dio turizma i ugostiteljstva”, kazao je Cappelli za Hinu.
Dodao je da “ovog trenutka imamo diferenciranu stopu od 13 posto za smještaj, a radi se maksimalno da se izjednači u tom dijelu, dakle oko 13 posto, i za hranu”.
Naglasio je da se o tome ozbiljno razgovara u Vladi, te da će, kako se nada, o tome ministar financija Zdravko Marić do kraja ovog mjeseca nešto reći, kada bude predstavljao idući krug poreznih rasterećenja.
Stopa PDV-a za ugostiteljstvo od 25 posto određena je u jesen 2016. i od tada se turistički sektor nada i traži nižu stopu, u skladu s onima koje su u većini mediteranskih i Hrvatskoj susjednih zemalja, a koje se kreću od 5 do nešto malo iznad 10 posto.
Tema smanjenja PDV-a za ugostiteljstvo ponavlja se u javnosti svako malo zadnjih nekoliko godina, a zadnjih par mjeseci i više nakon što su iz Hrvatske udruge turizma i koordinacije ugostitelja Hrvatske apelirali i na Vladu da snizi tu stopu zbog nastavka investicija, ali i povećanja plaća zaposlenima.
Kako se sve više osjeća i vidi nedostatak radnika, pogotovo kvalitetnih, u turizmu i ugostiteljstvu, iz sektora dolaze poruke da bi poslodavci sa smanjenjem stope PDV-a mogli radnicima povećati plaće i tako ih zadržati.
Osim ugostitelja i hotelijera, i turističke odnosno putničke agencije također godinama očekuju sniženje stope PDV-a na svoje usluge, koja je sada 25 posto, kao i rješavanje pitanja dvostrukog oporezivanja domaćih agencija, koje su, po ocjeni strukovnih agencija i udruženja u nekonkurentnom položaju u odnosu na europske.
(Hina)
