U plusu 44 grada – najveći porast prvašića u Osijeku, Slavonskom Brodu i Solinu!
Brojke prikupljene direktno od gradova kazuju da je ove godine u prve razrede upisano 695 prvašića manje nego prošle godine. No, taj minus je gotovo dvostruko manji nego što je bio prošlogodišnji, kada je u prve razrede upisano 1173 učenika manje nego 2016. Ove godine veći broj prvašića ima šest gradova manje nego lani, ali su zato njihove pozitivne brojke uvjerljivije nego one prošlogodišnje, a manji su i minusi u gradovima koji imaju manje učenika.
Kao i prethodnih godina, a pogotovo u posljednjih nekoliko otkako smo posebno osjetljivi na temu demografije i negativnih trendova, početak školske godine služi za nova prebrojavanja i potvrđivanje činjenice da Hrvatska izumire i iseljava se… Brojka kojom se trenutno barata, a iznjela ju je temeljem privremenih podataka sama ministrica obrazovanja, jest da je ove godine u škole upisano oko 500 prvašića manje nego lani, a čak 117 škola nije upisalo niti jednoga.
Mi smo, pak, kao i prošle godine, napravili veliko terensko istraživanje kako bi vidjeli kakva je točno situacija po gradovima – gdje je broj prvašića manji, a gdje i za koliko veći nego prošle godine. Brojke prikupljene direktno od gradova u prva dva tjedna nastave kazuju tako da je ove godine u prve razrede upisano 695 prvašića manje nego prošle godine. No, taj minus je gotovo dvostruko manji nego što je bio prošlogodišnji, kada je u prve razrede upisano 1173 učenika manje nego 2016.
Iako porast broja prvašića ove godine bilježe 44 grada, šest manje nego prošle godine, njihove brojke su puno uvjerljivije nego prošlogodišnje. Pa smo, tako, prošle godine kao najveći plus bilježili onaj iz Dubrovnika i Vukovara – od 46 i 42 prvašića više nego godinu ranije, dok ove godine uvjerljivi rekord drži Osijek sa 67 prvašića više, te Slavonski Brod sa njih 51. Slijedi najmlađi hrvatski grad i jedini sa uvjerljivim pozitivnim prirodnim prirastom – Solin koji ove godine ima 40 prvašića više, što je daljnji rast u odnosu na prošlu godinu kada su ih imali 37 više nego godinu ranije.
Tu su, nadalje, i Velika Gorica (+29), Omiš (+27), Ogulin (+23), Šibenik (+23), Kaštela (+19), Sveta Nedelja (+18) i Valpovo (+17).
Ukupno, gledamo li apsolutne brojke, 23 grada ove godine bilježe dvoznamenkasti rast broja prvašića, dok ih je lani bilo 16.
No, ovdje svakako treba naglasiti da ovi podaci ne mogu biti mjerilo za ozbiljne demografske analize i ocjene, jer je broj prvašića u većini gradova uvijek bio podložan oscilacijama, neovisnima o generalnim demografskim trendovima ili kvaliteti života i standardima u samim gradovima.
Brojke se uglavnom mijenjaju, ovisno o godini i generaciji, a vrlo malo gradova ima zaista stabilan i kontinuiran višegodišnji trend. No, veseli da ima i takvih, pa se među 44 grada koji su ove godine upisali veći broj prvašića nego lani ističu primjerice Solin, Kaštela, Čakovec, Pazin, i Cres, koji tako već treću godinu za redom bilježe rast broja prvašića.
Ovaj trend niti malo ne čudi kad je u pitanju Grad Solin, najmlađi grad u Hrvatskoj (prosječna dob stanovnika je 35,4 godine) i grad rekorder po prirodnom prirastu. Gradonačelnik Dalibor Ninčević kaže kako ih ovakvi trendovi i titule vesele, ali i obvezuju na još predaniji rad kako bi mladim obiteljima osigurali još ugodniji i bolji život. Nizom socijalnih i pronatalitetnih mjera, za koje su u ovogodišnjem proračunu osigurali 1,3 milijuna kuna, Grad Solin potvrđuje da je grad djece i mladih. Pa su tako, uz naknade za bebe, uveli i novčane potpore roditeljima za vrijeme korištenja porodiljnog dopusta od prve do treće godine života djeteta te mjesečnu financijsku pomoć obiteljima s četvero i više djece. Ranije su, naime, pomagali obitelji s petero i više djece, ali je od ove godine odluka dodatno proširena i na obitelji s četvero djece.
