U Istri pronađeni 30 tisuća godina stari pećinski crteži
U istarskoj Romualdovoj pećini su otkrivene paleolitičke pećinske slikarije stare više od 30 tisuća godina.
Međunarodni tim je otkrio da u Romualdovoj pećini u Limskom kanalu postoje sitne, ali očuvane prapovijesne slikarije iz paleolitika. Prikazani su bizon, divokoze i ljudske figure.
“To je prvi nalaz takvog tipa u Hrvatskoj i drugi na Balkanu. Ovo otkriće stavlja Hrvatsku na kartu lokaliteta s pećinskom slikarstvom i daje Hrvatskoj jednu dodatnu vrijednost. To je naša Altamira”, rekao je ravnatelj Arheološkog muzeja Istre, Davor Komšo.
Nalazi su primijećeni još 2010. i postupno su istraženi te su iskopavanjem otkriveni i materijalni ostatci iz gornjeg paleolitika. Kremena alatka, ulomak okera i nekoliko ulomaka ugljena. Analizom radioaktivnog ugljika je utvrđeno kako su ulomci ugljena stari otprilike 17.000 godina. Drugi neizravni podaci sugeriraju stariju dataciju za slikarije, od otprilike 34.000-31.000 godina.
Inače, na Balkanu su prapovijesni figurativni prikazi otkriveni još samo u Rumunjskoj. Tamo je u pećini Coliboaia također naslikan bizon.Te slikarije su otkrivene isto 2010. godine, a stare su 32 tisuće godina.
“Paleolitičko slikarstvo je rijetko osvjedočeno u Jugoistočnoj Europi. Osim u Rumunjskoj i Hrvatskoj, na Balkanu su paleolitičke gravure pronađene i u pećini Badanj u BiH, ali tamo nije riječ o figurativnim prikazima”, pojašnjava Komšo.
Pećinsko slikarstvo predstavlja najstarije sačuvane tragove ljudske umjetnosti. Znanstvenici su dugo smatrali da je najstarije pećinsko slikarstvo iz razdoblja paleolitika bilo ograničeno samo na jugozapadnu Europu (na sjevernu Španjolsku i južnu Francusku) zbog poznatih lokaliteta Altamira i Lascoux.
Nova otkrića u Istri i u Rumunjskoj ipak pokazuju da se prapovijesne slikarije mogu naći i drugdje u Europi. Važnost ovih nalaza je izuzetna. Baca novu svjetlost na razumijevanje paleolitičke umjetnosti na području Hrvatske i Balkanskog poluotoka te njen odnos s istovremenim fenomenima na području cijele Europe.
Izvor: Znanost.hr
