Tražite originalne jadranske suvenire? Mladi Zadrani pod brendom ‘Fafarikula‘ izrađuju drvene karte mora i otoka s 3D prikazom

U Trogiru je kopriva, na Braču kostela, u Dubrovniku ladonja ili košćela, u Splitu pelegrinka, a u Zadru – fafarikula.

Svi ti i mnogi drugi nazivi su za crnu kostelu, bjelogorično stablo rasprostranjeno po cijelom Mediteranu, koje Homer spominje u Odiseji i čiji slatkasti crni plod opisuje Herodot. Fafarikula je i naziv male tvrtke iz Zadra koja se već pet godina uspješno bavi izradom originalnih suvenira s kojima su „preplavili” ne samo Jadransko, već i Mediteransko more.

Shvatite to doslovno jer “Fafarikula” se bavi izradom drvenih karata mora i otoka s trodimenzionalnim prikazom visina terena i dubina mora.
Zaboravite stare dvodimenzionalne karte i internetske mape, ništa tako stvarno ne može približiti dimenzije prostora kao u drvu izrezana zemljopisna karta s precizno urezanim visinama, dubinama, toponimima te imenima gradova i država.

Kad je jednom vidite, odmah je poželite imati, bilo kao suvenir ili sliku na zidu konobe, poslovnog prostora, kuhinje, kupaonice ili dnevne sobe. Savršeno se uklapa na svakome mjestu, a kako se još izrađuju personalizirano, prema najdražem škoju, uvali, destinaciji ili zavičaju, s njom vrlo lako ostvarite neku gotovo intimnu vezu.

SAM SVOJ ŠEF

Autori ovih jedinstvenih karti su Ida Šimunov i Marko Rihelj iz Zadra. Upoznali su se kao studenti prije 17 godina u Zagrebu. Nakon što je Ida završila Grafički fakultet, a Marko odustao od studija novinarstva, odlučili su se preseliti u Idin Zadar, gdje su prije pet godina pokrenuli mali obrt za izradu suvenira.

– Nakon fakulteta sam godinama radila online natječaje na 99designs, pokušala sam također raditi u jednoj od zadarskih tiskara i ubrzo sam shvatila da to nije za mene i da bi mi bilo puno lakše i isplativije raditi za sebe, odnosno da sam svoj šef. Tako smo s prijateljem prvo otvorili školu windsurfa i jedrenja u jednom kampu pored Zadra.

Radili smo tamo nekoliko godina dok windsurf nije umro i svi su prešli na daske na napuhavanje s veslima, popularni SUP, a to nam je bilo preteško. Nakon toga smo došli na ideju da izrađujemo suvenire. Ipak smo mi turistička zemlja, razmišljali smo, a kineski suveniri nam i nisu bili neka konkurencija – priča Ida.

Kako su oboje zaljubljenici u more i otoke, ideja za drvene karte, kaže Ida, došla je sama od sebe. Malo su proučili tehnologiju i odlučili kupiti stroj, CNC laser, koji su naručili izravno iz Kine. Pogon su otvorili u garaži obiteljske kuće njezinih roditelja.

– Srećom, imali smo prostor i podršku roditelja pa je sve to riješeno bez kredita i bez potrebe za najmom prostora, što je jako velika stvar, naročito na početku, dok još ne zarađujete dovoljno, dok se upoznavate sa strojem i učite, a dizajn prilagođavate samoj tehnologiji… – kaže Ida, a Marko je nadopunjava:

– Volimo more, otoke, cijeli život dosta vremena provodimo na moru, proučavali smo pomorske karte, a pošto Ida nema problema s kreativnim djelom, stvari su išle dosta lako.
Prvu kartu napravili su prijatelju za rođendan, prije četiri i pol godine. Prijatelj je bio oduševljen, a, što je najvažnije, karta se jako svidjela i njima i stvari su krenule same od sebe.

Najprije su počeli izrađivati karte dijelova Dugog otoka, onda su prešli na druge naše jadranske otoke i dijelove obale, da bi do danas izradili karte skoro svih dijelova svijeta, Mediterana, turskih, grčkih i tajlandskih otoka. Nedavno su napravili i kartu svijeta, na što su posebno ponosni, sa svim sitnim detaljima, nazivima država, dubinama mora, gradovima i zemljopisnim nazivima.

USMENA PREPORUKA I FACEBOOK

– Što ljudi pitaju, mi im pokušamo napraviti. Srećom, za sada su svi jako zadovoljni i preporuka je, uz Facebook, glavni način na koji dolazimo do kupaca – govori Marko.
Karte izrađuju od pet slojeva vodootporne šperploče koji se laserom režu i lijepe. Karte se najprije iscrtaju u ilustratoru, potom se šperploče boje prema dubini u četiri nijanse plave boje. Završna ploča, koja predstavlja kopno, ostaje u boji drva.

Stroj karte izrezuje u dvije dimenzije, veće, 90 puta 60 centimetara, i manje, 45 puta 40 centimetara. Veće karte mogu biti teške i do četiri kilograma, a manje su oko dva i pol. Rezanje jednog sloja za veću kartu zna potrajati i pet do šest sati. Paralelno s rezanjem obalnih crta i dubina stroj gravira zemljopisne i druge nazive. Potom se dijelovi lijepe pod pritiskom, a nekada tako ostaju i po dva dana.