Studija otkriva kako spasiti Zemlju od globalnog zatopljenja: Rješenje je jeftino i jednostavno
Nova studija ukazuje na potrebu za smanjenjem sagorijevanja nafte, ugljena i plina, navodeći ih kao glavne uzroke globalnog zatopljenja
Najučinkovitiji način za borbu protiv globalnog zatopljenja je sadnja velikog broja stabala. Nova studija spominje i brojku od njih – trilijun (1018).
Švicarski znanstvenici kažu da za to imamo dovoljno mjesta, prenosi Phys. “Čak i uz postojeće gradove i poljoprivredna zemljišta, ima dovoljno prostora za nova stabla koja pokrivaju 9 milijuna četvornih kilometara, izvijestili su u časopisu Science.
Studija je izračunala da bi tijekom desetljeća ta nova stabla mogla usisati gotovo 750 milijardi tona ugljičnog dioksida koji zadržava toplinu iz atmosfere. To je otprilike onoliko zagađenja ugljika koliko su ljudi ispustili u posljednjih 25 godina.
Autori istraživanja navode da bi brzo bili “na dobitku” jer mlada stabla uklanjaju više ugljika iz zraka. Potencijal za uklanjanje najveće količina ugljika je u tropima.
“To je daleko najjeftinije rješenje klimatskih promjena. I najučinkovitije”, kaže koautor studije Thomas Crowther, ekolog klimatskih promjena u švicarskom Federalnom institutu za tehnologiju u Zürichu. Države s “najviše mjesta” za novo drveće su Rusija, SAD, Kanada, Australija, Brazil i Kina.
Prijelaz na vegetarijansku prehranu
Prije istraživanja, Crowther je shvatio da postoje učinkovitiji načini za borbu protiv klimatskih promjena, pored smanjenja emisija. Primjerice – prebacivanje ljudske ishrane s mesne na vegetarijansku.
Međutim, kaže da je sadnja drveća najdjelotvornija jer drveće apsorbira najveću količinu ugljikovog dioksida iz zraka.
Thomas Lovejoy (Sveučilište George Mason), biolog koji nije sudjelovao u istraživanju, studiju je nazvao – “dobrom vijesti”. Razlog tome je što bi sadnja drveća pomogla i u suzbijanju gubitka biološke raznolikosti.
“Sadnja drveća nije zamjena za odvikavanje svijeta od sagorijevanja nafte, ugljena i plina, što je glavni uzrok globalnog zatopljenja”, naglasio je Crowther.
“Ništa od toga ne funkcionira bez smanjenja emisija. Niti je lako ili realno misliti da će svijet iznenada krenuti masovno saditi drveće, iako su mnoge skupine počele”, rekao je Crowther.
Naglašava da je ideja svakako monumentalan izazov, kakav je upravo i razmjer problema klimatskih promjena.
Kako se Zemlja zagrijava, a pogotovo kada su tropi suhi, drvni pokrivač se gubi, istaknuo je.
Istraživači su koristili Google Earth da bi vidjeli koja područja mogu podržati više stabala, ostavljajući prostor za ljude i usjeve. Glavni autor Jean-Francois Bastin procijenio je da postoji prostor za najmanje jedan trilijun dodatnih stabala, ali ukupna brojka bi mogla iznositi i 1,5 trilijuna.
Prema ranijim istraživanjima Crowthera, na Zemlji se trenutno nalaze tri trilijuna stabala.
Chris Field, znanstvenik specijaliziran za okoliš Sveučilišta Stanford, koji nije bio dio istraživačkog tima, kaže da ti proračuni imaju smisla. U e-mailu za Phys napisao je: “Ali pitanje – je li stvarno moguće obnoviti toliko šuma, mnogo je teže”.
Izvor: Novilist.hr
