Što su zapravo Badnjak i Badnja noć?
Pokojni sveučilišni profesor Tomislav Ivančić, hrvatski katolički svećenik, teolog i filozof napisao je za Bitno.net tekst pod naslovom “Što su zapravo Badnjak i Badnja noć?”
Prenosimo ga u cijelosti:
“Badnjak je dan kad se Hrvatska vraća svojim trinaestostoljetnim korijenima. Isus Krist i suvremeni naš čovjek se prepoznaju kao davni znanci nakon duge odsutnosti.
Badnjak. Dan obdaren sadržajima Neba i pokoljenja prije nas. U zraku lebdi neka tiha nazočnost koja otvara vrata u bogate običaje našeg naroda i u razumijevanje onoga što nam želi ispričati badnja noć.
Sve pripreme se slijevaju u badnju noć. U njoj se sve treba dogoditi. Sve se zbog nje sprema.
Tko je središte ovog dana i ove noći? Isus iz Nazareta. Izvješća evanđelja po Luki nam javljaju da se Isus rodio noću. Tu vijest je anđeo objavio pastirima dok su pod vedrim nebom čuvali stražu. Za vjernike kršćane badnja je noć važna. Crkva u toj noći slavi svetu misu u ponoć – polnoćku. Knjiga mudrosti je o tome unaprijed rekla: Dok je mirna tišina svime vladala, i noć brzim tijekom stigla do sredine puta svog, sišla je Tvoja svemoguća Riječ s nebesa, Gospodine, s kraljevskih prijestolja.
Isus je Očeva Riječ koja je postala tijelom. Ta Riječ je sišla k nama onda kad je tama noći bila najgušća, u ponoć. U trenutku kad je sila mraka bila najsigurnija. Ali, upravo u tom trenutku noć se počinje skraćivati idući prema zori, prema jutarnjem svjetlu. Crkva slavi Božić u zimsko godišnje doba kad je noć najduža i dan najkraći, ali i od kada počinju duži dani a noći kraće.
Badnjak je dan u kojem se zgusnulo sve iščekivanje adventa. Zato je badnja noć bremenita dolaskom. Isus se treba roditi, pojaviti u tvom stanu, u tvojoj obitelji, u tvom životu. Da se Isus i tisuću puta rodi u Betlehemu, a u tebi ne, za tebe to ne bi imalo koristi – kaže sv. Augustin.
Slavljenje Isusova rođendana je ponuda da se ti rodiš u Isusu. On je, naime, uzeo naše tijelo, sad je na nama da njegov duh. On je uzeo naše čovještvo, na nama je da sad uzmemo Njegovo božanstvo. U tome je drama i fascinantno iščekivanje badnje noći.
Bog je postao čovjekom, da bismo mi postali Bogom, kaže sv. Grgur Nazijanski.
U badnjoj noći postajemo svjesni, kako smo nevjerojatno, bezgranično voljeni. Tad se podsjećamo, da nismo sami usred svemira, na našoj planeti je sam Bog. Čovječe, upoznaj svoje dostojanstvo – piše sv. Leon Veliki još u 5. stoljeću…
Badnjak je dan kad se Hrvatska vraća svojim trinaestostoljetnim korijenima. Isus Krist i suvremeni naš čovjek se prepoznaju kao davni znanci nakon duge odsutnosti. U slami, jaslicama, okićenom boru, u mirisu jela, u svijeći sred zelene pšenice, u jabukama i orasima opet uskrsava zanemarena i prezrena domovina, da se po srcu i vjeri sretne s Isusom Kristom. Neka božićne pjesme… progovore o novoj vjernosti našeg čovjeka živom lancu povezanih pokoljenja pred Bogom.
Pod svime izvanjskome i u tebi poput vrela teče Božić. Nađi neki mirni kutak, opusti se, neka te preplavi sveta Nazočnost ove noći, dopusti tišini da govori glasnije od buke, otvori srce i osluškuj kako se Život – pisan velikim slovom – smješta među nas, da nas opet porazmjesti svakog na svoju baštinu i svoje ognjište darovano od Boga.
Neka Bog progovori u tvome srcu, da bi Mu ti mogao odgovoriti životom.
Neka ti je sretna, vesela i blagoslovljena Sveta badnja noć!
Tomislav Ivančić”
