Slovenija je u Europskoj uniji 15 godina. O njihovom uspjehu najbolje govore ove brojke
Prije nešto više od 15 godina, 1. svibnja 2004., Slovenija je ušla u Europsku uniju. Događaj je bio dočekan s euforijom: Slovenci su na referendumu za pridruženje podržali Europu s 90 posto glasova, a nakon samo tri godine u Uniji uveli su euro i ušli u Schengenski prostor. Danas je potpora Europi ipak nešto niža, no brojke same za sebe najbolje govore o tome koliko su Slovenci profitirali od ulaska u EU
Slovenija je te ne tako davne 2004. godine imala milijun i 990 tisuća stanovnika. Danas ih ima dva milijuna i 70 tisuća, što je u potpunom kontrastu s demografskom katastrofom kroz koju prolazi Hrvatska te ostale zemlje bivše Jugoslavije.
Prosječan Slovenac prije 15 godina mogao je doživjeti 73,5 godina, dok danas prosječan muškarac u toj zemlji živi do 78. godine ili četiri i pol godine više. U isto vrijeme prosječnoj ženi život se produljio za dvije i pol godine, s 81 na 83,5 godina. Broj djece u vrtićima povećan je s 54.800 na čak 86.700, dok se postotak djece koja idu u vrtiće povećao sa 61 na 80,4 posto. U Hrvatskoj, ilustracije radi, u vrtiće danas ide oko 60 posto djece.
U zemlji u kojoj se u prosjeku živi preko 80 godina i u kojoj raste broj djece u vrtićima, dakle, ne bi trebalo biti loše, barem što se tiče hladnih ekonomskih i demografskih pokazatelja. Podupiru to i ostale brojke. Od 2004. do danas broj priključaka na gradsku kanalizaciju porastao je s 171.000 na 268.000, broj kulturnih događanja godišnje povećan je s 12.000 na 22.000, a broj ljudi koji posjećuju kulturna događanja narastao je s 2,6 na 4,3 milijuna.
Slovenci su prije ulaska u Europsku uniju na zaštitu okoliša trošili oko 0,9 posto BDP-a, a danas se za ekologiju izdvaja 1,24 posto bitno većeg BDP-a. Slovenski BDP od 2004. do danas porastao je s 27 na 46 milijardi eura ili 70 posto. Istovremeno, BDP po glavi stanovnika narastao je 13.000, na gotovo 23.000 eura. BPD po glavi stanovnika u Hrvatskoj danas iznosi oko 13.000 eura.
Istovremeno, prosječna plaća Slovencima je porasla za preko 40 posto, sa 700 na 1092 eura, a broj startup kompanija porastao je s devet na 18.600. Najviše se pak mogu hvaliti silovitim rastom izvoza.
Slovenija je 2004. imala godišnji izvoz u vrijednosti od 12 milijardi eura, a lani su izveli roba i usluga u vrijednosti od 30 milijardi eura. Naravno, zbog otvaranja granica i povećanog prometa buknuo je i uvoz te je lani također iznosio 30 milijardi eura.
Upola manja zemlja, s upola manje stanovnika, koja se gotovo uopće ne oslanja na turizam, ostvarila je lani dvostruko veći izvoz od Hrvatske: 30 naprema 15 milijardi eura. Slovencima svakako na ruku ide niz moćnih kompanija koje su dobro iskoristile otvaranje granica s Europom. Najveće slovenske kompanije najveći su izvoznici: Krka, Petrol, Luka Koper, Gorenje, Triglav, Sava i Intereuropa samo su neke od perjanica tamošnjeg dobro složenog gospodarstva, koje su prepoznali i strani ulagači poput Renaulta, a koji je proizvodnju modela Clio povjerio tvornici Revoz kod Novog Mesta.
Od svih zemalja bivše Jugoslavije, Slovenija je otišla najdalje u razvoju i prva će uhvatiti standard stare, razvijene Europe, unatoč povremenim krizama koje niti njih ne zaobilaze, samo ih Slovenci efikasnije rješavaju. Kako sada stvari stoje, Hrvatska, koja je već pet godina u Europskoj uniji, uhvatit će Sloveniju za deset godina, no oni bi tada već mogli biti tako daleko od nas da više niti jedan vic o Slovencima neće biti smiješan.
Izvor: Tportal.hr
