Slavonskim općinama stižu milijuni od nafte
Na račune četrdesetak slavonskih općina u kojima će se provoditi istraživanja nafte, kompanije su uplatile ukupno približno tri milijuna kuna
Prvi prihodi od ugovora o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika koje su dvije naftne kompanije – Ina i kanadski Vermilion Energy – potpisali u lipnju s predstavnicima hrvatske Vlade, počeli su se slijevati u proračune jedinica lokalne samouprave u Slavoniji.
Na račune četrdesetak slavonskih općina u kojima će se provoditi istraživanja nafte, kompanije su uplatile ukupno približno tri milijuna kuna naknade za istražne površine. Općinama uplate iznose od 15 do nekoliko stotina tisuća kuna, ovisno o istražnoj površini. Osim toga Ina i Vermilion uplatili su u državni proračun deset milijuna kuna naknade za potpisivanje ugovora.
Kako su nam pojasnili u Agenciji za ugljikovodike, jedna od naknada koju su kompanije dužne plaćati jest i naknada za površinu istražnog prostora, a koja se uplaćuje jedinicama lokalne samouprave ovisno o samoj površini istražnog prostora. “Ta naknada se za vrijeme razdoblja istraživanja uplaćuje jednom godišnje, a iznosi 400 kuna po četvornom kilometru. Za vrijeme razdoblja eksploatacije osim naknade za dobivene količine ugljikovodika, jedinicama lokalne samouprave uplaćuje se naknada za površinu eksploatacijskog polja, koja iznosi četiri tisuće kuna po četvornom kilometru, a uplaćuje se također na godišnjoj razini”, kažu u Agenciji.
Valja podsjetiti kako je bivša vlada Zorana Milanovića na međunarodnom natječaju za istraživanje ugljikovodika na šest istražnih polja – Drava 2, 3 i 4 te Sava 8, 9 i 10 – koje se uglavnom nalaze na području Slavonije i Baranje, odabrala Inu, Vermilion Energy i nigerijsku kompaniju Oando Plc. Dozvolu za istraživanje i eksploataciju na jednom istražnom prostoru (Drava 2) dobila je Ina, za jedno (Drava 3) tvrtka Oando Plc iz Nigerije, a dozvolu za četiri istražna prostora (Drava 4 i Sava 8, 9 i 10), dobio je Vermilion. U lipnju su potpisani koncesijski ugovori s dvije kompanije na rok od 30 godina, pri čemu se pet godina odnosi na istraživanje i 25 na eksploataciju. Prema navodu Agencije za ugljikovodike, predstavnici nigerijske kompanije Oando nisu pristupili potpisivanju ugovora kada su oni potpisani s Inom i Vermilionom. “Iz Oanda su tražili da potpisivanju ugovora pristupe naknadno. S obzirom na to da je trenutačno Vlada RH u tehničkom mandatu, ugovor nije moguće sklopiti do formiranja nove vlade”, odgovorili su nam u Agenciji na upit o tome što je s potpisom ugovora za šesto istražno polje Drava 3, koje zahvaća zapadni dio Osječko-baranjske županije, a najvećim dijelom obuhvaća Virovitičko-podravsku županiju.
Iz Agencije za ugljikovodike kazali su nam kako su Ina i Vermilion “u pripremi godišnjih radnih programa i istražnih aktivnosti koje su obvezne provesti sukladno potpisanim ugovorima, a koje prije svega uključuju razne studije koje je potrebno napraviti prije početka bilo kakvih radova”.
Gdje će se točno provoditi istraživanja, praktično još nitko ne zna u općinama u kojima je uplaćena naknada za istražne površine. Konkretne lokacije nisu poznate ni Agenciji. Ona će imati uvid u konkretne lokacije tek kada dvije kompanije završe godišnji radni program i predaju ga Agenciji na uvid. To bi se, neslužbeno doznajemo, moglo dogoditi do kraja ove godine.
Ako istraživanja urode plodom te krene li eksploatacija plina i nafte, država i lokalna zajednica u kojoj će se nalaziti crpilišta ostvarivat će goleme financijske prihode. Oni se samo za državni proračun procjenjuju na iznose između 3,4 i 6,8 milijardi kuna godišnje.
Ključan preduvjet ovim mogućim prihodima jest nalazak ekonomski isplativih količina plina i nafte. Za naš list profesorica sa Zavoda za geologiju i geološko inženjerstvo Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta u Zagrebu dr.sc. Josipa Velić, izjavila je kako, prema njezinom mišljenju, postoji prilično velika perspektiva otkrića novih ležišta nafte na istočnom dijelu hrvatskog dijela Panonskog bazena. Kazala je kako je potrebno provesti sofisticirana geofizička istraživanja i njihovu kvalitetnu interpretaciju.
Moguće lokacije na kojima se mogu očekivati nalazi ugljikovodika, ona je navela da su vezane uz beničanske breče (stijene bogate naftom), koje su, kako je rekla, opisane u Beničancima, ali njihovo rasprostiranje nikada nije do kraja istraženo. Veliki izgledi postoje i na srijemskom području gdje su Đeletovci, do sada već poznato crpilište nafte. Profesorica Velić ističe kako su se dosadašnja istraživanja provodila na prosječnim dubinama od 2500 metara, dok se nalazišta novih zaliha mogu očekivati na dubinama do pet tisuća metara.
