U šest godina izvoz u Saudijsku Arabiju povećali smo 10 puta, a u Kuvajt gotovo 60
Dok su na tržištima zemalja u razvoju prije bile najprisutnije građevinske i strojarske tvrtke, sada na njih sve više iskoračuju kompanije iz prehrambene i farmaceutske industrije te IT sektora, ali i drvne te industrije oružja piše Jutarnji List.
Nakon dva i pol desetljeća, hrvatske tvrtke ponovno otkrivaju zemlje Trećega svijeta i sve više se okreću poslovnim prilikama koje im se nude na tim tržištima.
I dok su na tržištima zemalja u razvoju prije bile najprisutnije hrvatske građevinske i strojarske tvrtke, sada na njih sve više iskoračuju naša poduzeća iz drugih sektora, posebno iz prehrambene i farmaceutske industrije te IT sektora, ali i drvne i industrije oružja.
Trend vraćanja
Tijekom prošle godine došlo je do zamjetnog rasta zemalja u razvoju u hrvatskoj robnoj razmjeni sa svijetom. Prema podacima državne statistike, naime, u 2015. godini u zemlje Trećeg svijeta izvezli smo roba u vrijednosti od oko 1,15 milijardi eura, što je činilo 10 posto našeg ukupnog izvoza. Već u 2016. naš je robni izvoz u izvaneuropske zemlje u razvoju porastao više od 19 posto, dosegnuvši vrijednost malo manju od 1,38 milijardi eura, što je činilo 11,2 posto našeg ukupnog izvoza.
Trend postupnog vraćanja hrvatskih tvrtki na tržišta zemalja u razvoju prisutan je već nekoliko godina. Tako smo, prema podacima HGK, od 2010. do 2016. udeseterostručili naš izvoz u Saudijsku Arabiju, a naš robni izvoz u Kuvajt u istom se razdoblju povećao za gotovo 60 puta! No, i dalje se, barem kada je riječ o tim zemljama, radi o malim brojkama, svakako daleko od potencijala koje ta tržišta imaju. Naime, ukupna vrijednost našeg robnog izvoza u Saudijsku Arabiju lani je, prema podacima HGK, iznosila nešto manje od 160 milijuna američkih dolara, a u Kuvajt smo izvezli roba u vrijednosti od samo 13,5 milijuna dolara. Ovdje valja napomenuti i da je ulaskom u EU došlo do promjene metodologije, pa ni podaci iz ranijeg razdoblja niosu u cijelosti usporedivi.
Jedna od hrvatskih tvrtki prisutnih na bogatom saudijskom tržištu je zagrebačka IT kompanija TIS Grupa. Saudijska Arabija, kaže Dženan Lojo, prokurist TIS Grupe, u ukupnim prihodima kompanije zasad sudjeluje s pet do 10 posto. TIS Grupa je na saudijskom tržištu prisutna od 2013. godine, i to uglavnom kroz prodaju softvera za financijsku industriju i servise.
– Saudijsko tržište nas zanima, uočili smo nišu na njemu i iskoristili je. U budućnosti bismo na tom području mogli otvoriti i ured, vjerojatno u Ujedinjem Arapskim Emiratima, jer je tamo to lakše nego u Saudijskoj Arabiji – ističe Lojo.
Tržišta Bliskog istoka i Sjeverne Afrike – ili, kako se to obično zove, MENA regija – zanimljiva su i našoj prehrambenoj industriji. Podravka, primjerice, na tim tržištima nudi asortiman Vegetinih proizvoda i proizvode iz asortimana Lino, zatim, Dolcelu i ajvar, kao i grickalice. U Koprivnici ističu kako su ugodno iznenađeni tamošnjim prihvaćanjem njihovih Kviki snack proizvoda.
– Podravka je aktivno prisutna u devet zemalja Bliskog istoka i Sjeverne Afrike. Intenzivirali smo marketinške aktivnosti na tim tržištima te ostvarujemo pozitivne reakcije potrošača i partnera – kažu nam u Podravki te nastavljaju da su u odličnim odnosima s hrvatskim veleposlanstvima.
Forum u Teheranu
Osim arapskih zemalja u toj regiji, hrvatske kompanije sve veći interes pokazuju i za tržište Irana. Interes pokazuju i u TIS Grupi, Podravki te požeškom Spin Valisu.
– Tržišta Trećeg svijeta itekako nas zanimaju, posebno bogatije zemlje, poput Saudijske Arabije i Irana – poručuje Zdravko Jelčić, predsjednik Uprave Spin Valisa.
Prostor za nastup na 80-milijunskom iranskom tržištu je velik. Lani smo u tu zemlju izvezli robe u vrijednosti od samo 4,4 milijuna dolara, što je znatno manje čak i u usporedbi sa godinama dok je Iran bio pod sankcijama. Stoga je HGK lani u Teheranu organizirala hrvatsko-gospodarski forum.No, HGK i hrvatska diplomacija sve se više okreću i bogatim arapskim zemljama u Perzijskom zaljevu. Njih šest – Saudijska Arabija, Kuvajt, Katar, Bahrein, UAE i Oman – ionako je ekonomski uvezano u Vijeće za suradnju u Zaljevu (GCC), pa nastup u jednoj od njih u znatnoj mjeri otvara i vrata ostalih. Posljednji nastupi hrvatskih dužnosnika u tom dijelu svijeta bili su nedavni posjeti predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović Kataru i, prije toga, Kuvajtu u pratnji gospodarskih izaslanstava.
Hrvatske tvrtke pokazuju sve veće zanimanje i za nastup na dva najveća tržišta u razvoju – kinesko i indijsko. No, unatoč tome, hrvatski su proizvodi u tim zemljama slabo zastupljeni.
Upravo je to područje u kojem bi puno mogla dati gospodarska diplomacija. No, njezine usluge, kažu nam i u samim tvrtkama, hrvatske kompanije uglavnom slabo koriste. Naravno, razlozi za to su različiti.
– Kontaktirali smo našu gospodarsku diplomaciju i bili smo vrlo zadovoljni. No, nismo koristili njihove usluge u nastupu na tržište Saudijske Arabije, već smo se tamo sami probijali – napominje Lojo.
I u petrinjskom Gavriloviću smatraju da bi im gospodarska diplomacija trebala pomoći u otvaranju tržišta zemalja u razvoju. – Na ta tržišta ne izvozimo jer ne postoje bilateralni dogovori s tim zemljama u segmentu dozvola za izvoz, odnosno veterinarskih certifikata za izvoz proizvoda životinjskog porijekla – žale se u Gavriloviću.
I Damir Novotny, ekonomski analitičar, smatra da bi hrvatska gospodarska diplomacija trebala biti agilnija, posebno u prikupljanju informacija i lobiranju. Ipak, upozorava kako dosadašnja iskustva hrvatskih tvrtki na tržištima u razvoju, posebno na Bliskom istoku i u Sjevernoj Africi, pokazuju da je prostor za uspjeh na njima – ograničen.
– Političke okolnosti danas su drugačije nego nekad, potrebno je poznavati šerijatsko pravo, situaciju u zemljama Bliskog istoka i propise. Za mnoge tvrtke su to nepremostive prepreke – zaključuje Novotny.
Izvor: Jutarnji List
