Senzacija u Mukošama: na arheološkom lokalitetu kraj sela Goriša pronađeni grobovi i najveća sakralna građevina na našoj obali!
Hoće li arheološki lokalitet Mukoše, nedaleko sela Goriša, postati nova kulturna i turistička atrakcija uz granicu Nacionalnog parka Krka, nakon amfiteatra rimskog vojnog logora Burnum u blizini Ivoševaca?
Iako je, naravno, rano za pouzdani odgovor na to pitanje, upravo završena istraživanja otkrila su monumentalnu, po svemu sudeći sakralnu građevinu, u kojoj je pronađeno 29 grobova. Otkriće je zanimljivo ne samo zbog veličine objekta, već i zbog tipa gradnje.
Prema riječima ravnatelja Muzeja grada Šibenika mr. sc. Željka Krnčevića, koji je vodio istraživanja zajedno s dr. sc. Jurjem Belajem iz zagrebačkog Instituta za arheologiju, riječ je o sakralnom objektu centralnog tipa, kakvih nema na hrvatskom dijelu Jadrana.
– Riječ je možda o sakralnom objektu iz vremena kasne antike ili srednjeg vijeka. Naime, za sada nismo pronašli nijedan artefakt koji bi mogao točnije vremenski odrediti ovaj objekt. U svakom slučaju ovo je zaista impozantna građevina kojoj nismo našli analogije na ovim prostorima, posebice kada je riječ o objektima centralnog tipa. Dimenzije su 25×25 metara, a zidovi su debeli jedan metar.
Rađeni su u malteru od priklesanog kamena. S južne, sjeverne i zapadne strane nalazi se po jedna apsida, a na istočnoj dvije manje. Mjestimično su zidovi sačuvani i do visine od 2,5 metara. Svod koji se s vremenom, naravno, urušio, bio je izrađen od riječnog kamena, sedre koji smo pronašli uz objekt – kazuje Krnčević, ističući da su pred arheolozima još godine istraživanja kako bi se složile sve kockice u mozaiku priče o ovom lokalitetu koji se, važno je napomenuti, nalazi usred područja koje obiluje arheološkim ostacima.
OTKRIVENO I 29 GROBOVA
U prilog tomu svjedoči i 29 otkrivenih kasnosrednjovjekovnih grobova. Osim kostiju, u njima nisu pronađeni nikakvi drugi predmeti, a kako bi se grobove moglo preciznije datirati, kosti su poslane u Zagreb na daljnju analizu, koja bi trebala otkriti nešto više o nekadašnjim stanovnicima tog područja, među ostalim kako su se hranili i od čega su bolovali.
Krnčević podsjeća na to da su istraživanja lokaliteta Mukoše počela još lani. No, zbog skromnih sredstava trajala su svega deset dana, a želja arheologa da tu kopaju postoji već godinama.
– Mukoše se nalaze na položaju za koji se u narodu priča da je bila crkva sv. Jurja. Ovaj su lokalitet otkrili rekognosciranjem šibenski muzealci još 1985. godine. U ljeto te godine župnik Konjevrata fra Albert Marić čistio je s mještanima okoliš tog terena i otkrio ostatke arhitekture. Vodio sam tu istraživanja 2003. godine i pronašao nekoliko grobova, ali se dalje nije išlo jer nije bilo novca. Čekali smo bolje dane – rekao je Krnčević.
Bolji dani, barem kada je riječ o financiranju u kulturi, baš i nisu došli, naročito nakon potresa u Zagrebu i na Baniji, gdje su stradali mnogi muzeji, spomenici kulture i sakralni objekti, ali zajedničkim snagama s Institutom za arheologiju u Zagrebu, s kojim šibenski muzej ove godine obilježava 60 godina suradnje i na drugim lokalitetima, tj. istraživanju antičke vile u Danilu i murterskog Colentuma, i troškove istraživanja bilo je moguće podijeliti.
Uz Ministarstvo znanosti i obrazovanja, sufinancirali su ih i Šibensko-kninska županija te Grad Šibenik.
Suradnja s Institutom, reći će Krnčević, nastavit će se i dalje, a istraživanja monumentalne građevine na Mukošama, kojoj predstoji i konzervacija te prezentacija, mogla bi potrajati i desetak godina.
Izvor: Slobodnadalmacija.hr; Foto: Muzeg grada Šibenika
