Samo četiri grada u ovome mandatu smanjila prirez, ukinuli ga Sveta Nedelja, Ilok i Gospić

U protekle dvije godine prirez su smanjili samo Karlovac, Bjelovar, Ogulin i Grubišno Polje. Od 128 hrvatskih gradova 28 se financira bez prihoda od prireza, dok se u ostalima stopa kreće od 3 pa do 18 posto u Zagrebu.

Prije točno godinu dana Dario Zurovec i njegova gradska uprava odlučili su potpuno ukinuti prirez i tako građane i poduzetnike u Svetoj Nedelji rasteretili za čak 7 milijuna kuna godišnje. Nakon Svete Nedelje, od 1. srpnja ove godine prirez je ukinuo i Grad Ilok, a prije nekoliko tjedana napravilo je to i Gradsko vijeće Grada Gospića, doduše mimo i protiv volje gradonačelnika Karla Starčevića koji upozorava da u proračunu nema prostora za ovu mjeru.

Uz ova tri grada koja su ga ukinula, stopu prireza u protekle dvije godine smanjila su, pak, tek četiri grada – Karlovac, Bjelovar, Ogulin i Grubišno Polje. Provjerili smo kako se to smanjenje reflektiralo na gradski proračun, a kako na građane i poduzetnike.

Zurovec: Ukidanje prireza nismo ni osjetili, broj investicija se znatno povećao

U paketu s ukidanjem prireza u Svetoj Nedelji prije godinu dana su ukinuli i porez na potrošnju i komunalnu naknadu za hotele i kampove, čime su se odrekli čak 7 milijuna kuna u proračunu. Bilo je to, definitivno, najveće porezno rasterećenje u bilo kojem gradu u zemlji, a sve s ciljem privlačenja novih investitora i stanovnika.

Nakon godinu dana, gradonačelnik Dario Zurovec kaže kako su ovim mjerama postigli željeni rezultata – manjak u proračunu nisu ni osjetili jer su poreznim rasterećenjima znatno povećali broj novih investicija i prihode od poreza na dohodak.

‘Ukidanjem poreza na potrošnju i komunalne naknade za hotele i kampove potaknuli smo investicije i zapošljavanje u području turizma i ugostiteljstva, dok je ukidanje prireza rezultiralo većim plaćama naših sugrađana i manjim davanjima za poslodavce. Sveta Nedelja je najbolji primjer kako se dobrim upravljanjem i odgovornim trošenjem novca građana mogu smanjiti porezi i parafiskalni nameti, a sve kako bi se dodatno rasteretili građani i gospodarstvo te postigli željeni učinci – povećanje ulaganja, proizvodnje i zaposlenosti te bolje plaće i mirovine za moje sugrađane’, kaže gradonačelnik Dario Zurovec.

Njegov zamjenik Davor Nađi dodaje kako oni, za razliku od ostalih, poduzetnike potiču ukidanjem nameta a ne njihovim smanjivanjem.

‘Krenuli smo s poreznim rasterećenjem, no ne na način da ih se smanji, nego što više njih ukine. Jer, ako se porezi samo smanjuju, dolazi do rasterećenja, ali i nadalje poduzetnik mora voditi brigu o svakom od tih poreza. A kada se ukinu, te brige nema. Potpore za poduzetnike nemamo, izuzev one u suradnji sa Zagrebačkom županijom za sufinanciranje kamata. Naše je mišljenje da lokalna samouprava ne bi trebala odlučivati koja poduzetnička inicijativa ima potencijal, a koja nema. To je stvar opstanka na tržištu. Zato mi nemamo potpore, nego smo ukidanjem ili smanjenjem nameta dali poduzetnicima samo što oni traže – da im se prestane uzimati, a ne da im se daje’, kaže Nađi i navodi da investitori u Svetoj Nedelji, zahvaljujući svim ovim rasterećenjima, mogu uštedjeti višemilijunske iznose.

Mandić: Manjak u proračunu kompenziramo racionalnim trošenjem i EU projektima

Grad Karlovac je u 2018. godini snizio stopu prireza s 14% na 12%, čime je proračun ostao bez 2,7 milijuna kuna prihoda.

‘Iako smo svjesni da pojedinačni iznosi koji ostaju našim građanima nisu veliki, htjeli smo na ovaj način potaknuti poslodavce da i oni poduzmu korake kako bi se zajedničkim snagama povećala osobna primanja naših građana. Smatramo da ova mjera ima pozitivan učinak na razvoj obrtništva i standard građana. Nedostajuća sredstva u Gradskom proračunu nastojimo kompenzirati kroz povećani angažman oko povlačenja sredstava za financiranje projekata s državne i europske razine, te učinkovitijim i racionalnijim trošenjem’, kaže gradonačelnik Damir Mandić.

Hrebak: Gubitak od smanjenja prireza nismo osjetili, do kraja mandata potpuno ukidanje

Grad Bjelovar u proteklih je godinu dana prepolovio prirez – sa dotadašnjih 12 na 6 posto. Prvom odlukom, početkom ove godine, snizili su ga sa dotadašnjih 12% na 9%, a od 1. siječnja iduće godine na snagu stupa novo sniženje od  još 3% posto. S obzirom da su godišnji prihodi od prireza iznosili oko 10 milijuna kuna, u Bjelovaru su računali na gubitak od 2,5 milijuna kuna no, kažu, nisu to nimalo osjetili i proračun se i dalje nastavio dobro puniti.

Manji prirez osjete svi, i radnici i gospodarstvenici, no tek dugoročno taj potez će značiti još bolju gospodarsku aktivnost, kažu u Gradskoj upravi. Nadaju se da ni novo snižavanje i planirani gubitak prihoda od 2,5 milijuna kuna neće osjetiti i da će ga kompenzirati još boljom gospodarskom aktivnošću i porastom prihoda od poreza na dohodak, zbog povećanja plaća i novih zapošljavanja.

‘Uz transparentnost u kojoj smo prvi i za sada još uvijek jedini u Hrvatskoj, ovo je još jedan potez kojim želimo biti primjer drugim gradovima, i ne samo gradovima, već i županijama i u konačnici državi. Najlakše je reći da se nešto ne može. Može se. Potrebno je malo volje, puno upornosti i rada i svi možemo mijenjati svijet. Ukoliko sve bude išlo prema planu, a vjerujem da bude, do kraja mandata želja je u Gradu Bjelovaru ukinuti prirez u potpunosti’,  ističe bjelovarski gradonačelnik Dario Hrebak.

Domitrović: Osnovni cilj – rasterećenje građana i poduzetnika od nameta

Prirez su, sa 10% na 5% od 1. srpnja snizili i u Gradu Ogulinu i tako si godišnje prihode umanjili za 1,2 milijun kuna.

‘U posljednje dvije godine udvostručili smo proračun i tako stvorili uvjete za snižavanje prireza. Građanima će se ovom odlukom plaće povećati za nekoliko desetaka kuna, ovisno o iznosu porezne osnovice.  Povećanje plaća neće biti financijski veliko, međutim ovo smanjenje prireza pokazuje smjer kojim gradska vlast vodi grad, a to je rasterećenje građana i tvrtki od nameta. Primjerice, krajem 2017. donesena je odluka o spomeničkoj renti kojom je ona smanjena s 3 na 1,5 kune po metru kvadratnom’, ističe gradonačelnik Dalibor Domitrović.

Domitrović ističe kako mu je prva i osnovna zadaća pomoći gospodarstvu i poduzetnicima, omogućiti razvoj gospodarstva bez čega nema niti školstva, zdravstva, sporta, kulture i svih drugih sadržaja jer svi oni su ovisni o financijskim mogućnostima zajednice a za to je temelj razvijeno gospodarstvo.

Samobor i dalje jedini veliki grad bez prireza

Stope prireza u Hrvatskoj su različite – od 3 posto u Visu pa do 18 u Zagrebu, s tim da se većina – njih 42, drži stope od 10 posto. Od 128 hrvatskih gradova, na kraju 2019. bez prireza je njih tek 28, od kojih je tek jedan veliki – Samobor.

Gradonačelnik Krešo Beljak ističe kako niti ne razmišljaju o uvođenju prireza.

‘S obzirom na sve pozitivne pokazatelje i uz očekivano punjenje proračuna, Samobor neće uvoditi prirez koji bi bio teret našim građanima. Svakako moramo prvenstveno zahvaliti svim našim samoborskim poduzetnici koji su vlastitim radom, idejama, projektima i u konačnici ulaganjima doprinijeli prije svega boljem privatnom poslovanju, a sukladno tome i punjenju gradskog proračuna. Ni u trenucima kada nam je država određenim zakonskim rješenjima iz proračuna izbila određenu cifru novaca, nismo bili prisiljeni uvoditi prirez’, ističe Beljak.

Bez prireza su još  Vukovar, Koprivnica, Poreč, Krapina i Kastav, te Glina, Trilj, Zabok, Mali Lošinj, Đurđevac, Bakar, Rab, Prelog, Mursko Središće, Kutjevo, Krk, Oroslavje, Hvar, Novigrad, Obrovac, Orahovica, Pag, Novalja, Cres i Nin.