Ruralni turizam jedan je od temelja razvoja hrvatskog turizma do 2020.
Ministarstvo je lani sufinanciralo 60 projekata u seoskim domaćinstvima iznosom od 2,61 milijuna kuna
S ministrom turizma Antonom Klimanom razgovarali smo o značenju ruralnog turizma u hrvatskom turizmu, institucionalnim potporama na koje turistički subjekti mogu računati i budućnosti ruralnog turizma.
Koja je danas pozicija ruralnog turizma u ukupnom hrvatskom turizmu?
– Hrvatska kao turistička destinacija, osim što svake godine ostvaruje sve bolje rezulatate, ima sve više različitih ponuda. Veliko značenje u toj raznolikosti ponuda svakako ima i ruralni turizam. Naši klasični gosti možda ponajprije dolaze radi “sunca i mora”, ali sve češće možemo primijetiti i izvrsne turističke priče povezane s ruralnim, sportskim, avanturističkim ili nekim drugim oblikom turizma. Dobro je što se Hrvatska definitivno počela profilirati kao destinacija za različite segmente gostiju, između ostaloga i kada je riječ o ruralnom turizmu, koji je vrlo često povezan s komplementarnim turističkim proizvodima kao što su eko, gastro ili cikloturizam. Ruralni turizam je u Strategiji razvoja turizma do 2020. godine definiran kao jedan od deset turističkih proizvoda na kojem se bazira budući razvoj turizma i upravo kao takav ima veliku važnost te čini priliku da dodatno povećamo našu ukupnu konkurentnost. Mi smo upravo u suradnji s Institutom za turizam u finalnoj pripremi akcijskog plana za razvoj turizma u ruralnim područjima te ćemo ga što prije prezentirati javnosti.
Subjekti koji se bave ruralnim turizmom očekuju potpore. Na kakve mjere potpora mogu sada, odnosno ubuduće, računati obiteljska gospodarstva i drugi subjekti koji se bave ruralnim turizmom?
– Ministarstvo turizma kroz programe nepovratnih potpora niz godina potiče projekte s ruralnog područja, čime jača razvoj turistički nerazvijenih područja koja imaju velik turistički potencijal, koji moramo svi zajedno jače poentirati. Prošle je godine kroz program “Konkurentnost turističkog gospodarstva” Ministarstvo sufinanciralo 60 projekata, odnosno seoskih domaćinstava, ukupnim iznosom od 2,61 milijuna kuna. Uskoro će biti objavljen javni poziv i za ovu godinu te i ovim putem pozivam sve zainteresirane da se prijave. Također, što se tiče potpora, pozivam sve da obrate više pozornosti i na programe koji nam se nude iz Europske unije za razvoj destinacija, očuvanje kulturne baštine i druge. Također, i druga ministarstva, ne samo Ministarstvo turizma, imaju programe potpora na koje se mogu javljati korisnici u turizmu. Hrvatska turistička zajednica također ima poseban fond za projekte na turistički nerazvijenim područjima. Mogućnosti svakako ima, važno je samo pripremiti kvalitetne i, još važnije, održive projekte.
Baranja je na istoku Hrvatske vrlo privlačna turistima zbog lovnog, ribolovnog i cikloturizma, Kopačkog rita, enološke i gastronomske ponude… Što se još, recimo, u Baranji, pa i na području Općine Erdut, grada Iloka itd., može učiniti i gdje ulagati da bi se ta ponuda podigla na višu razinu i privukao veći broj gostiju? Što tu može učiniti Ministarstvo turizma?
– Kao i u bilo kojoj turističkoj destinaciji u Hrvatskoj, potrebno je stalno raditi na unapređivanju kvalitete i razvoju raznolike ponude. Hrvatska se od prošle godine promovira kao destinacija koja nije samo “sunce i more”, odnosno ne isključivo kao mediteranska destinacija, što pruža priliku i za veće promoviranje kontinentalnih ponuda. Bilo da je riječ o ruralnom, kulturnom, zdravstvenom, sportskom ili nekom drugom obliku turizma. U tom smislu svakako ćemo učiniti sve kako bismo intenzivirali i pojačali promotivne aktivnosti koje mogu donijeti posebice bolje rezultate za Hrvatsku u razdobljima izvan ljetne sezone. Svoje fondove dijelimo na dva dijela – prvi je dio usmjeren prema samom turističkom gospodarstvu, a projektni prijedlozi dolaze iz svih dijelova Hrvatske. Drugi je dio javna turistička infrastruktura, koji ne dolazi iz proračuna, nego projekte financiramo kroz Fond za razvoj turizma, odnosno od sredstava koja se prikupljaju od privremenih koncesijskih naknada na turističkom zemljištu. Našu ulogu vidimo kroz financiranje i privatnih i javnih projekata, no, ono što je još važnije, destinacija se mora sama opredijeliti koji oblik turizma želi razvijati. Moramo zajedno raditi na projektima koji imaju budućnost te smo spremni uložiti u nekoliko projekata po destinacijama koji će biti motor razvoja ukupnog turističkog proizvoda.
Cikloturizam bi, prema očekivanjima, trebao biti velik generator cjelogodišnjeg turizma, a tu je (za cikloturizam) ruralni turizam jedan od važnih segmenata. Prošle godine donesen je Akcijski plan za cikloturizam – kakve su daljnje aktivnosti u njegovu razvoju?
– Ruralni turizam je zaista oblik turizma koji je komplementaran s nizom drugih turističkih proizvoda, a među njima je svakako i cikloturizam. Cikloturizam, kao jedan od turističkih proizvoda koji je također prepoznat u Strategiji razvoja turizma do 2020. godine, ima veliki potencijal, posebice kada se uzme u obzir da je riječ o obliku turizma koji praktički povezuje čitavu Hrvatsku kao cjelovitu destinaciju, a dostupan je cijele godine. Osim toga, kada govorimo o segmentu cikloturizma, riječ je o gostima koji su dobri potrošači i koji posjećuju niz destinacija tijekom dužeg razdoblja. U skladu sa Strategijom razvoja turizma do 2020., kroz akcijski plan predstavljene su smjernice za daljnji razvoj cikloturizma. Kao glavni ciljevi ističu se nastavak izgradnje cikloturističkih ruta, uređenje turističke infrastrukture prilagodbom smještaja prema bike&bed standardima te osiguravanjem potrebnih sadržaja. Posljednjih nekoliko dana održavala se utrka Tour of Croatia, a upravo je ta odlična manifestacija bila pravi pokazatelj koliko je važna suradnja i koliko se na takav način mogu postići puno bolji efekti u zajedničkoj promociji. Hrvatska se kroz tu manifestaciju prikazala svijetu kao cikloturistička destinacija.
Izvor: www.glas-slavonije.hr
