Rastom prometa u trgovini na malo Hrvatska vodeća u EU
Državni statističari već su prošlotjednom objavom preliminarnih podataka o lipanjskom prometu od trgovine na malo potvrdili nastavak povoljnih kretanja potrošnje građana, koja se u prvom polugodištu očitovala u 5 posto većem realnom prometu u maloprodaji nego prošle godine, odnosno nominalno 7,3 posto većem.
Jučer objavljeni podaci Eurostata, pak, pokazali su da i u odnosu na ostatak EU Hrvatska prednjači dinamikom rasta maloprodaje. Tako se u priopćenju europskog statističkog ureda navodi da se na razini svih država članica EU na mjesečnoj razini u lipnju u prosjeku bilježi porast ukupnog prometa od 0,4 posto (sezonski prilagođeno), a pritom je najveći porast u trgovini na malo u odnosu na prethodni mjesec, od 5,8 posto, ostvaren upravo u Hrvatskoj.
Rastući niz
Rastom je slijede Portugal (2,4 posto) i Slovenija (1,7 posto), dok je najveće smanjenje zabilježeno u Litvi (-1,7) i Letoniji (-0,8) te Bugarskoj (-0,5 posto).
I na godišnjoj razini pokazatelji ukupnog prometa u trgovini na malo (tvrtki kojima je to pretežita djelatnost) za Hrvatsku su osjetno iznad europskog prosjeka. U EU je, prema kalendarski prilagođenim podacima, ostvaren rast 3,1 posto. U Hrvatskoj je on dosegnuo 8,2 posto, a veći porast među članicama EU zabilježila je samo Slovenija (10,2 posto). Promatra li se promet od trgovine na malo, ostvaren u tvrtkama neovisno o njihovoj pretežnoj djelatnosti, na godišnjoj razini lipanjski je porast kod nas isnosio 7,8 posto realno (9,4 posto nominalno), a na mjesečnoj razini 4,1.
Potrošački optimizam
Lipanjska godišnja stopa rasta od 7,8 posto najveća je ostvarena unatrag desetak godina, a kako podsjećaju analitičari RBA, niz pozitivnih stopa rasta datira još od rujna 2014.
Na povoljnije pokazatelje u kretanju prometa u trgovini na malo, kažu, ukazivali su i prethodno objavljeni podaci HNB-a s rezultatima anketnog istraživanja o percepciji potrošača. Nakon što je u travnju zabilježen pad potrošačkog optimizma, u svibnju i lipnju ti pokazatelji ponovno bilježe poboljšanje, a to se dijelom pripisuje očekivanjima o rekordnim turističkim rezultatima s pozitivnim učincima na osobnu potrošnju, dohodak kućanstva i sl.
