Rast će sve – BDP, zaposlenost, potrošnja…, a brojne zemlje članice EU bit će iza Lijepe naše
Hrvatska se nakon dugog vremena našla u skupini zemalja članica EU koje bilježe veći gospodarski rast, a udaljava se i od skupine država gdje je veća stopa nezaposlenosti, javlja Jutarnji list.
Prema zimskim prognozama koje je danas objavila Europska komisija, u Hrvatskoj je rast iznad očekivanog, nezaposlenost će ove godine pasti na 10,2 posto a sljedeće ispod 10 posto.
Procjenjuje se da je BDP prošle godine rastao 2,8 posto dok bi ove godine trebao rasti za 3,1 posto, a sljedeće nešto manje. Glavni pokretač rasta je domaća potrošnja.
Ove su prognoze bolje su od ranijih, objavljenih početkom studenog prošle godine. Tada je Komisija projicirala rast hrvatskog gospodarstva za 2016. godinu na 2,6 posto, za 2017. 2,5 posto, a 2018. 2,4 posto, dok su sada prognoze znatno korigirane prema gore.
– Ekonomski oporavak se ubrzao 2016. godine. Rast BDP-a u trećem kvartalu 2016. na godišnjoj razini od 1,7 posto bio je veći od očekivanog. Sve komponente domaće potražnje pridonijele su dobrim snažnim rezultatima. Dok je izvoz roba doživio privremeno usporavanje, izvoz usluga je skočio je za 3,5 posto na godišnjoj razini zahvaljujući još jednoj snažnoj turističkoj sezoni. Rast je vjerojatno usporio u četvrtom tromjesječju 2016. godine,a li sve u svemu očekuje se rast hrvatskog gospodarstva za solidnih 2,8 posto u 2016. , ubrzanje rasta 2017. i usporavanje nakon toga. Snažni zamah rasta u drugoj polovici 2016. produljit će se tijekom 2017. i dobiti dodatni poticaj zbog vladine ekspanzivne fiskalne politike – navodi Komisija.
Komisija očekuje rast potrošnje od 3,4 posto posebice zbog smanjenje poreza kao i rast korporativnih investicija zbog velike likvidnosti i povoljnihfinancijskih uvjeta za kreditnu ekspanziju.
Fondovi EU-a su isto tako faktor koji bi trebali dati dodatni poticaj javnim investicijama. Javna potrošnja trebala bi skromnije rasti, ali se očekuje da će ukupna domaća potražnja potaknuti rast realnog BDP-a. Komisija očekuje nešto sporiji rast izvoza, posebice usluga, dok će snažna domaća potražnja poticati rast uvoza.
Potrošnja bi trebala rasti i sljedeće godine, ali skromnije s obzirom da će se s obzirom daicaj od smanjenja poreza. S druge strane, očekuje se rast investicija zahvaljujući velikoj likvidnosti.
Vanjsko okruženje ostat će pozitivno, ali s obzirom na stabiliziranje udjela na izvoznom tržištu nakon znatnog povećanja slijedom ulaska u EU-u, očekuje se usporavanje izvoza, dok se očekuje snažan uvoz. Sve to uz povećanje uvoznih cijena ove i sljedeće godine trebalo bi dovesti do daljnje smanjenja viška tekućeg računa na oko 1,3 posto BDP-a 2018. godine, navodi Komisija.
Komisija predviđa manji proračunski deficit i nastavak smanjenja javnog duga. Procjenjuje se da će deficit proračuna opće države u prošloj godini biti 1,8 posto, ove godine 2,1 posto, a sljedeće ponovno 1,8 posto BDP-a. I to je boje od jesenskih kada je Komisija za prošlu godinu prognozirala deficit od 2,1 posto BDP-a, za ovu godinu 1,8 posto, a 2018 godinu na 1,4 posto.
Nastavlja se i smanjivanje javnog duga, za prošlu godinu javni dug se projicira na 84,1 posto, ove bi se godine trebao smanjiti na 83 posto, a sljedeće na 81,3 posto.
Po prvi puta u gotovo jednom desetljeću ekonomije svih zemalja članica će rasti kroz cijelo razdoblje obuhvaćeno ovim prognozama. Nezaposlenost nastavlja padati u cijeloj EU iako je još uvijek ona iznad postotka od prije krize. Privatna potrošnja je još uvijek glavni pokretač rasta.
Podpredsjednik Komisije za socijalni dijalog, stabilnost, financijske usluge I tržište kapitala Vladis Dobrovskis je rekao: “Gospobrovski u Europi se nastavlja I petu godinu zaredom.
Međutim, u ovim nepredvidljivim vremenima, važno je da Europska gospodarstva ostanu konkurentna I spremna za prilagodbu promijenjenim okolnostima. Ovo zahtijeva stalne strukturne reforme. Isto tako je potrebno fokusirati se na inkluzivnom rastu, kako bi se osiguralo da oporavak osjete svi.
Kako inflacija sa niske razine raste ne msa niskeekivati da će monetarni poticaji trajati vječno. Zbog toga države sa visokim deficitom i duga s visokimnastaviti snižavati postotke kako bi postale otpornije na gospodarske šokove”.
Povjerenik za financijske poslove, poreze I carinu Pierre Moskovici je rekao: “Europsko gospodarstvo se pokazalo otpornim na brojne šokove koje je doživjela tijekom proteklih godina. Rast se održava dok nezaposlenost I deficit idu prema dolje. Ipak kada je nepredvidljivost na tako visokoj razini, važnije je nego ikada koristiti sa sredstva za potporu rastu. Povrh svega, moramo osigurati da se koristi osjete u svim dijelovima euro zone I svim segmentima društva”.
Po prvi puta od 2008 godine Komisija predviđa rast u svim zemljama EU u svih tri godine obuhvaćenih prognozama, dakle 2016, 2017 I 2018 godinu.
Nepredvidljivosti su uglavnom povezana sa još uvijek nejasnim mjesa jošoje će poduzeti nova Američka administracija.
Po predviđenom gospodarskom rastu Hrvatska će ove godine biti među zemljama koje će bilježiti veći rast. Najveći je rast predviđen za Rumunjsku 4,4 posto, zatim Maltu 4 posto, Luksemburg 3,8 posto, Mađarsku 3,5 posto, Poljsku 3,2 posto dok će z Hrvatsku bit 3,1 posto. Slovensko će gospodarstvo ove godine rasti 3 posto. U cijeloj EUI je predviđen rast od 1,8 posto a u euro zoni 1,6 posto, piše Jutarnji.
