Radni tjedan moći će se skratiti na pola, a država će isplaćivati punu plaću za sate koji nisu odrađeni
Mjera bi se počela primjenjivati od lipnja i trajala bi do kraja ove godine, s tim da bi se potpora mogla dodijeliti poslodavcu ako je zahtjev za skraćivanje radnog vremena podnesen za najmanje 10 posto radnika za koje ne može osigurati rad u punom radnom vremenu.
Predstavnici Ministarstva rada predstavili su jučer socijalnim partnerima na sastanku stručne skupine mjeru skraćivanja radnog vremena zbog očuvanja radnih mjesta kod poslodavaca kod kojih je zbog posebne okolnosti uvjetovane koronavirusom (Covid-19) došlo do privremenog pada poslovnih aktivnosti ili ostvarenog gubitka u poslovanju.
Ta bi se mjera, a ne zakon, odnosila na prerađivačku industriju, a glavni uvjet bi bio kvartalni pad prihoda poslovanja od 20 posto u odnosu na isto tromjesečje lani, piše Jutarnji list.
Prema početnom prijedlogu Ministarstva, mjera bi se odnosila na poslodavce koji zapošljavaju 20 i više radnika iz sektora prerađivačke industrije, a iznos potpore bio bi do visine ugovorenog ili propisanog neto iznosa vrijednosti sata po radniku razmjerno broju neodrađenih sati u mjesecu korištenja potpore, a najviše do 4000 kuna za jedan mjesec. Jednako tako, razmjerni dio iznosa plaće za broj radnih sati za koje je radniku skraćeno radno vrijeme država bi potpomogla s maksimalno do 50 posto skraćenja radnog vremena. Uz to, poslodavac bi bio oslobođen od plaćanja javnih davanja prema isplaćenoj potpori, odnosno ne bi na to morao plaćati poreze i doprinose.
Mjera bi se počela primjenjivati od lipnja i trajala bi do kraja ove godine, s tim da bi se potpora mogla dodijeliti poslodavcu ako je zahtjev za skraćivanje radnog vremena podnesen za najmanje 10 posto radnika za koje ne može osigurati rad u punom radnom vremenu.
Kriteriji za mjeru:
– samo za prerađivačku industriju, ali poslodavci i sindikati traže proširenje na ostale sektore- pad prihoda od 20 posto na tromjesečnoj razini, a partneri traže da kriterij bude i smanjeni opseg poslovanja i pad radnih sati
– država će financirati neodrađene sate u punom iznosu, ali do najviše 4000 kuna po radniku
– 10 do 50 posto može iznositi skraćenje radnog vremena
– poslodavac mora zadržati radnike kojima je odobrena mjera još onoliko mjeseci za koliko je koristio mjeru
– od lipnja do 31. prosinca 2020. vrijeme je trajanja mjere
– poslodavci neće smjeti isplatiti dividendu do kraja 2021. niti isplaćivati bonuse menadžerima
