Proslavila ih slatka stevija, a sad im je hit ljuta papričica
Malo koji ozbiljniji domaći vrtlar nije čuo za obitelj Jurić iz Velike Kosnice. Iz njihovih plastenika godišnje izađe gotovo milijun presadnica ili flanaca raznih sorta paprika, rajčica, začinskog i ljekovitog bilja. Poznavatelji kažu da se radi o najvećem rasadniku među obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima (OPG) u čitavoj Hrvatskoj
Na tvrdnju da su najveći, 26-godišnji Ilija, sin vlasnika OPG-a Ante Jurića, skromno kaže da je to moguće, ali se s tim ne opterećuju. Dok s njim obilazimo plastenike, ukupna površina im je oko 3500 kvadrata, Ilija nam predstavlja pojedine biljke.
‘Ovo vam je grčki bosiljak. Pomirišite. Ima mnogo intenzivniji miris od običnog. Ona tamo s velikim listovima je rabarbara. Sve je popularnija među uzgajivačima’, govori Ilija.
Dok ga slušate kako stručno objašnjava sve tajne uzgoja raznih vrsta rajčica, stavili biste ruku u vatru da pred vama stoji diplomirani agronom – i ostali bez nje. Ilija je inženjer medicinske radiologije. Odradio je i pripravnički staž u Klinici za tumore u Zagrebu, ali nedostatak posla u struci i obiteljsko naslijeđe odvojili su ga od bijele kute.
‘Naša obitelj je iz jednog sela pored Gradačca u Bosni. Tamo su se svi bavili presadnicama. Selo je nadaleko bilo poznato po tome. Moji to rade generacijama. Kad je izbio rat, došli smo u Kosnicu. Otac je prvo uzgajao povrće, ali dolaskom velikih igrača preorijentirao se prije deset godina na presadnice’, priča nam Ilija.
On i njegove dvije sestre od malena pomažu roditeljima. Dok su njihovi vršnjaci ljeta provodili na moru, Ilija je sa sestrama ručno oprašivao rajčice ili vezao krastavce.
Jurići su prvi u Hrvatskoj umjesto stiropora i teglica, flance počeli uzgajati u tresetnim kockama. Riječ je o prešanoj zemlji koja bolje zadržava vlagu i korijenje biljaka je zdravije i gušće. Krenuli su s rajčicama i paprikama, na koje i danas otpada više od 50 posto proizvodnje, da bi s godinama širili paletu presadnica.
‘Uvijek nešto eksperimentiramo. Ove godine smo uzgojili desetak starih sorti rajčica. Sjeme smo nabavili iz raznih izvora. Obično u uzgoju koristimo vlastito sjeme. Tako si siguran što si nekome prodao’, objašnjava Ilija.
Veliki ‘bum’ su napravili sa stevijom. U uzgoj te južnoameričke biljke, čije je sušeno lišće do 40 puta slađe od šećera, krenuli su među prvima prije šest godina. Prirodni zaslađivač koji nema štetne posljedice za organizam poput običnog šećera, jedno vrijeme je bio strašno popularan. Proizvodnju je srezala Europska unija sa svojim propisima koji ne dopuštaju prodaju lišća ili zelenog praha u trgovinama jer se stevija ne nalazi na europskom popisu tzv. nove hrane.
‘Zbog toga smo odustali od prerade lišća i sad imamo samo presadnice te biljke. U kontaktu smo s našim eurozastupnikom Toninom Piculom i imamo informaciju da bi se krajem ove godine nešto trebalo promijeniti u europskim propisima na bolje’, nada se Ilija.
Ovogodišnji hit Jurićevih, ali ni približno kao stevija, razno je začinsko bilje: već spomenuti grčki bosiljak, metvica s mirisima čokolade, banane ili jagode; sočne crne kumato rajčice, a posebno čili papričice, netko bi rekao, prostog izgleda, imena peter’s pepper ili penis papričica.
‘Kad sam predložio ocu da idemo s njima u prodaju, nije bio sretan. Ali uspio sam ga nagovoriti da napravimo samo 500 komada. I sve je planulo. Cijena presadnice je 10 kuna. Na Bundeku na Floraartu bilo je zanimljivih scena. Ljudima je neugodno reći ime biljke i onda bi samo pokazali prstom’, smije se Ilija.
Jurići imaju velike planove za budućnost. Žele podignuti novi plastenik s automatiziranom proizvodnjom. Planiraju sa svojim flancima izaći na tržište Dalmacije, što će od njih tražiti raniju proizvodnju. Sad im je sezona od travnja do početka svibnja, s tim da glavnina toga ode tjedan dana prije i poslije 1. svibnja. Ilija iduće godine namjerava pokrenuti i web prodaju.
‘Trenutno imamo tri svoja prodajna mjesta: Kosnica, tržnica u Dubravi i zagrebački Glavni kolodvor. A ostalo je veleprodaja i poljoapoteke. Svaku godinu završimo u plusu, ali daleko od toga da se od ovog posla možete obogatiti. Ako nam ostane od ukupnih prihoda deset posto, mi smo sretni’, kaže Ilija kojem je želja nastaviti obiteljski biznis i kad mu se otac povuče, jer smatra da će se sve više ljudi baviti vrtlarenjem.
Izvor: Tportal.hr
