Projektom Wetland Restore obnovljena vrijedna prirodna staništa na području Hrvatske i Srbije
Ujedinjeni narodi proglasili su razdoblje od 2021. do 2030. godine Desetljeće obnove ekosustava, naglašavajući kako nikad nije postojala veća važnost očuvanja i obnove ugroženih ekosustava. Prema podatcima IUCN-a, više od 50% na globalnoj razini i više od 80% vlažnih staništa dunavskog sliva je nestalo, dok za 20.000 vrsta prijeti izumiranje.
Uspostavljenim monitoringom bioraznolikosti do ranog otkrivanja ekoloških promjena u ekosustavima
S ciljem obnove i poboljšanja zaštite vlažnih staništa srednjeg Podunavlja, projekt Wetland Restore – Obnova vlažnih staništa u srednjem Podunavlju predstavlja još jedan od uspješnih primjera prekogranične suradnje Hrvatske i Srbije. U razdoblju od lipnja 2019. do prosinca 2021. godine u aktivnostima uspostavljanja prekograničnog sustava monitoringa bioraznolikosti, izrade planova za obnovu te obnove vrijednih staništa aktivno su sudjelovali Pokret gorana Sremske Mitrovice, Udruga za zaštitu prirode i okoliša Zeleni Osijek, Hrvatske vode, JVP Vode Vojvodine i Javna ustanova Agencija za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Osječko-baranjske županije.
Voditeljica projekta Mirjana Bartula iz Pokreta gorana Sremske Mitrovice ističe kako je uspostavljenim sustavom „značajno olakšan redoviti monitoring bioraznolikosti u Specijalnom rezervatu prirode Zasavica i omogućeno rano otkrivanje ekoloških promjena u ekosustavima, što će osigurati pravovremenu primjenu adekvatnih upravljačkih mjera. Osim toga, aktivnosti revitalizacije dijela vodotoka Zasavica i vlažnih livada dugoročno će unaprijediti konzervacijski status bioraznolikosti ovih staništa te poslužiti kao model obnove drugih lokaliteta u rezervatu“.
Projektom je predviđena obnova vlažnih staništa ukupne površine 3.000 ha na području srednjeg Podunavlja
Planovi obnove izrađeni su za šest pilot područja – Čarnu, Biljski rit i Zmajevački dunavac u Hrvatskoj te Zasavicu, Baru Trskovaču i Jegričku u Srbiji. Planiranje obnove, kao i uspostavljanje prekograničnog sustava praćenja biološke raznolikosti zasnovanog na indikatorskim vrstama realizirani su kroz suradnju stručnjaka s obje strane granice, uz aktivno sudjelovanje svih zainteresiranih dionika.
Radovi obnove pilot područja Čarna
Projektom je u Hrvatskoj obnovljeno 1,5 ha vodene površine pilot područja Čarna te 0,6 ha Specijalnog rezervata Zasavica u Srbiji. Duljina Zmajevačkog dunavca u kojoj je stalna prisutnost vode trenutno iznosi samo 3,85 km, dok se nakon obnove očekuje da će voda biti prisutna u cijelom rukavcu, ukupne duljine od 8,29 km. Nakon izvođenja svih radova na Biljskom ritu se očekuje povećanje vodenih površina za oko 200 ha.
Sadašnje stanje i projekcija vodenih površina Biljskog rita nakon obnove na povijesnoj karti iz 19. stoljeća – Izvor Institut za elektroprivredu i Ekonerg
„Radovi su izvedeni u sezoni niske biološke aktivnosti sukladno izrađenoj projektnoj dokumentaciji i ciljevima očuvanja područja ekološke mreže NATURA 2000. Kroz suradnju sa svim partnerima na projektu, ali i zainteresiranim dionicima putem javnih radionica i treninga, izrađena je odgovarajuća projektna dokumentacija sukladno kojoj je predviđena obnova vlažnih staništa na području srednjeg Podunavlja na ukupnoj površini 3.000 ha“ navodi Mario Spajić iz Hrvatskih voda, koje su u okviru projekta provele aktivnosti obnove Čarne i izradu planova obnove Biljskog rita i Zmajevačkog dunavca.
Biološkim istraživanjem zabilježene brojne ugrožene vrste s popisa ekološke mreže Natura 2000
Važan dio projekta svakako su biološka istraživanja provedena na području Biljskog rita i Zmajevačkog dunavca. Ovim terenskim istraživanjima zabilježene su „22 vrste riba, 6 vrsta sisavaca, 181 vrsta kukaca te su kartirana staništa biljnih vrsta. Mnoge od zabilježenih vrsta nalaze se na popisu NATURA 2000 te su kao takve od interesa za Europsku uniju. Projektom ćemo obnoviti dio ovih staništa koja su izmijenjena utjecajem čovjeka kroz povijest i ugrožena isušivanjem, izmijenjenim hidrološkim uvjetima i trendovima klimatskih promjena“ istaknuo je Jasmin Sadiković, stručnjak za zaštitu prirode iz Udruge Zeleni Osijek.
Biološko istraživanje na području Biljskog rita
S obzirom da upijaju i skladište višak vode u slučaju visokih vodostaja rijeka i velikih količina padalina te da ih nastanjuju brojne biljne i životinjske vrste, vlažna staništa izrazito su važna za smanjenje rizika od poplava i ublažavanje klimatskih promjena. Projektom Wetland Restore poseban naglasak stavljen je na podizanje svijesti javnosti o značaju ovih vrijednih staništa i važnosti njihove obnove.
Projekt Wetland Restore – Obnova vlažnih staništa u srednjem Podunavlju provodi se u okviru Interreg IPA programa prekogranične suradnje Hrvatska – Srbija 2014-2020, ukupne vrijednosti 981.848,53 EUR.
