Projekti pametnih i zelenih gradova i sela u fokusu EU financiranja od 2021. godine
Od 2021. pa do 2027. godine nastupa novo financijsko razdoblje, a županije već rade planove na kojim će im projektima biti fokus ulaganja. Pretežito je riječ o pametnim i zelenim projektima, ne samo u gradovima, nego i selima, projektima koji će biti bliži građanima, a na čemu se i temelje EU načela kohezijske politike za sljedeće razdoblje, no tu je i niz potrebitih kapitalnih ili infrastrukturnih projekata koje treba završiti. Za sada je riječ samo o planovima, jer operativni programi koji će dati konkretne podatke o mogućnostima financiranja EU sredstvima za našu zemlju nisu još gotovi.
Dodatno, otežana okolnost jesu najave kako bi se u novoj financijskoj omotnici udio EU novca u projektima mogao smanjiti sa 85 na 70 posto, odnosno domaći povećati na 30 posto, što bi za mnoge županije ili gradove značilo i nemogućnost provedbe velikog dijela projekata. Predsjednik Udruženja županija, Šibensko-kninski župan Goran Pauk neki dan je u Bruxellesu naglasio da se tome protivi i da će se boriti protiv takvog prijedloga, jer bi se svi našli u problemu. Požeško-slavonski župan Alojz Tomašević naglasio da u slučaju da se takvo što i izglasa, treba pokušati izuzeti od toga slavonske županije.
Europska komisija je i predložila smanjenja izdataka za kohezijsku politiku za oko 10 posto na razini EU-a u razdoblju od 2021. do 2027. Hrvatskoj bi zato u idućem sedmogodišnjem razdoblju na raspolaganju trebalo biti 6 posto manje novca nego u aktualnom razdoblju.
Iako se još ne zna koji će se konkretni projekti moći realizirati, jer nema Operativnog programa, ipak, većina županija već ima definirane projekte koje bi voljela realizirati. Odgovorili su nam i koji su to projekti.
– U koordiniranom procesu, u kojem se s jedne strane Agencija bilježi i definira potrebe regionalne sredine, te se s druge strane prati najave okvira za financiranje u novom razdoblju, u tijeku je priprema i planiranje projekata kroz koje se maksimalno nastoje iskoristiti teritorijalni kapital i komparativne prednosti prostora i potencijala Zadarske županije – kažu u Agenciji za razvoj Zadarske županije ZADRA NOVA.
U fazi pripreme su tako projekti, kažu, kroz koje će se na višu razinu podići poslovna infrastruktura u zaobalju kako bi se omogućila bolja konkurentnost gospodarstva i to svih razina – mikro, malog, srednjeg i velikog, nadalje, poticati razvijanje inovativnosti u turizmu, i to posebice u područjima koja nisu „tradicionalno“ turistička, kroz valorizaciju kulturne baštine poticat će se ostvarivanje funkcionalnosti i održivosti bogatog povijesnog nasljeđa, zatim, podizati kvaliteta života stanovnika i posjetitelja te zaštita okoliša širenjem mreža vodoopskrbe i odvodnje te poticati razvoj pametnih i održivih otoka te brdsko planinskih područja.
– U visokoj fazi spremnosti za novo razdoblje trenutno je osam projekta usmjerenih na razvoj konkurentnosti i poticanja gospodarstva, šest projekata s fokusom na zaštitu okoliša i kulturnog nasljeđa te jedan projekt iz sektora obrazovanja i digitalizacije. Dodajmo, kako lista projekata kontinuirano raste i nije konačna – kažu u razvojnoj agenciji Zadarske županije.
– Ulaganja u razdoblju od 2021. do 2027. u Splitsko-dalmatinskoj županiji bit će usmjerena na pet glavnih ciljeva. Tako će se ulagati u pametniju Europu, usmjerivanjem na inovacije, digitalizaciju, gospodarsku preobrazbu i potporu malim i srednjim poduzećima; zeleniju Europu bez ugljika, provedbom Pariškog sporazuma i ulaganjem u energetsku tranziciju, obnovljive izvore energije i borbu protiv klimatskih promjena; povezaniju Europu, opremljenu strateškim prometnim i digitalnim mrežama; socijalniju Europu, provedbom europskog stupa socijalnih prava i podupiranjem kvalitetnog zapošljavanja, obrazovanja, stjecanja vještina, socijalne uključenosti i jednakog pristupa zdravstvenoj skrbi; Europu bližu građanima, podupiranjem strategija vođenih na lokalnoj razini i održivog urbanog razvoja u cijeloj EU – kažu u toj županiji.
I u SDŽ naglašavaju kako bez obzira na ciljeve ulaganja, konkretne aktivnosti još ne mogu znati, jer operativni programi nisu još draftirani, a kada dobe barem nacrt Operativnih programa moći će procijeniti koji projekti će biti prihvatljivi za financiranje u novom financijskom periodu.
– Bez obzira na navedeno, treba naglasiti da je Splitsko – dalmatinska županija, preko svoje razvojne agencije RERE, intenzivno uključena u proces stvaranja baze projekta putem Središnjeg elektroničkog registra razvojnih projekata koji omogućava povezanost razvojnih projekata s aktima strateškog planiranja, utvrđuje obveznike unosa podataka u Registar, način unosa podataka te vrste podataka, što je unaprijed definirano Uredbom o načinu ustrojavanja, sadržaju i vođenju središnjeg elektroničkog registra razvojnih projekata. Svi JLS-ovi u Splitskoj – dalmatinskoj županiji i sama županija su dobile produkcijsku licencu i sada su u procesu unošenja svojih projekata. Nakon što sve općine i gradovi unesu svoje projekte, te nakon što se budu znali draftovi Operativnih programa mi ćemo imati pravi uvid u mogućnost financiranja projekata EU sredstvima u nadolazećem razdoblju – tumače u Županiji.
-Budući da su „Pametnija Europa“, „Zelenija Europa“, „Povezanija Europa“, „Europa s istaknutijom socijalnom komponentom“ te „Europa bliža građanima“ definirani kao ciljevi kohezijske politike EU 2021. – 2027., navedenom se planira doprinijeti kroz projekte koji promiču inovativnu i pametnu gospodarsku transformaciju, prelazak na čistu energiju, kružno gospodarstvo, prilagodbu klimatskim promjenama, jačanje mobilnosti i regionalne povezanosti, zatim kroz projekte razvoja i primjene informacijsko-komunikacijskih tehnologija, kao i projekte koji omogućuju održiv i integriran razvoja urbanih, ruralnih i obalnih područja te lokalnih inicijativa – kažu u Primorsko goranskoj županiji.
Županija će nastojati sredstva povlačiti za, primjerice, ulaganja u prometnu integraciju Županije u TEN-T mrežu, razvoj prometne infrastrukture i javnog prijevoza u ruralnim područjima i na otocima, unapređenje infrastrukture i usluga Doma zdravlja PGŽ, KBC-a Rijeka i drugih zdravstvenih ustanova, jačanje mreže interventnih službi, razvoj mreže škola i dječjih vrtića, poboljšanje kvalitete i dostupnosti domova za starije osobe i ustanova socijalne skrbi, turističku, lječilišnu i sportsku infrastrukturu, razvoj poduzetničke infrastrukture i servisa, razvoj društvenih usluga (primjerice pomoć osobama s posebnim potrebama), širokopojasnu infrastrukturu, zaštitu i gospodarsko korištenje prirodne i kulturne baštine te jačanje kapaciteta za upravljanje resursima regije.
Poseban naglasak će se stoga kroz strateške dokumente na nacionalnom, regionalnoj i lokalnoj razini stavljati na uravnoteženi regionalni razvoj kroz demografsku revitalizaciju, ekonomsku regeneraciju, učinkovitije upravljanje resursima, razvoj komunalne te socijalne infrastrukture i usluga, a sve u svrhu poboljšanje kvalitete života. Važna komponenta razvojnih promišljanja za narednu financijsku perspektivu stoga će svakako biti razvoj inovativnih regija, pametnih gradova, pametnih sela te pametnih i održivih otoka kroz razvoj pametnih vještina sukladno potrebama regionalnih gospodarstava, razvoj pametne infrastrukture, stvaranje pozitivne investicijske klime, transformaciju ruralnog gospodarstva, održivo upravljanje resursima i poboljšanje kvalitete života.
U lipnju 2018. godine Vukovarsko-srijemska županija je usvojila Razvojnu strategiju za razdoblje do 2020. godine u kojoj su definirani strateški i razvojni projekti od izuzetnog značaja za razvoj županije. Neki od tih projekata su nedavno započeli s izgradnjom čija bi realizacija trebala završiti u 2021. godini., te se opremanje objekata i stavljanje u punu funkciju očekuje u novoj perspektivi. Ti projekti su Agrotehnološki centar za skladištenje i doradu povrtlarskih i voćarskih kultura kojemu je cilj izgraditi infrastrukturni objekt koji će proizvođačima s područja VSŽ omogućiti bolje uvjete poslovanja – povećanje kapaciteta prehrambene industrije te će služiti za obavljanje različitih savjetovanja i edukacija, istraživanje i razvoj novih tehnologija proizvodnje u suradnji sa znanstveno-istraživačkim institucijama te projekt Drvno tehnološki centar Vukovarsko-srijemske županije gdje će se kroz projekt izgraditi građevina mješovite namjene (znanstveno-istraživačka, proizvodna, skladišna) i opremiti u svrhu privlačenja investicija i stvaranja mogućnosti za otvaranje novih radnih mjesta u malim i srednjim poduzećima drvnog sektora.
– S obzirom da nam je poljoprivreda glavni potencijal razvoja, VSŽ velike napore ulaže i u projekte navodnjavanja. Trenutno su nam dva sustava vrijedna 71 milijun kuna u izgradnji – Sopot-Vinkovci i Blato-Cerna, dok smo za dva sustava Erevenica i Lipovac – dobili odluke o financiranju, te su u postupcima pripreme javne nabave za izvođača radova. Ukupne su vrijednosti 134 milijuna kuna, a pokrivaju područje od 1500 ha. Dva sustava navodnjavanja (Tovarnik i Grabovo) su u fazi pripreme dokumentacije čije se financiranje i izgradnja očekuje u novoj financijskoj perspektivi. Dosadašnji sustavi su financirani iz Programa ruralnog razvoja te očekujemo da će se i ova dva sustava koja su u pripremi također financirati iz EU sredstava u novoj financijskoj perspektivi – kažu u Županiji.
Vukovarsko-srijemska županija u suradnji s gradovima Vinkovci i Otok te općinama Nijemci, Drenovci i Babina Greda krenula je i u izradu projektno tehničke dokumentacije za projekte Istraživanje i eksploatacija geotermalnog potencijala na području VSŽ koji predviđa stavljanje geotermalnog potencijala u funkciju gospodarskog razvoja, Transportno-logistički centar VSŽ kojim se planirati izgraditi suvremeni logistički centar, zatim za projekt Centra za preradu GMO free soje, prvog takvog u RH, pa projekt izgradnje regionalne klaonice sa rasjekaonicom mesa i hladnjačama u VSŽ te projekt Auto park Lipovac koji ima za cilj povećati sigurnost cestovnog prometa, pokretanje gospodarstva i zapošljavanje lokalnog stanovništva, te demografska obnova i zadržavanje stanovništva na području općine Nijemci.
– Sredstava za izradu dokumentacije navedenih projekata osigurana su kroz Razvojni sporazum za područje Slavonije, Baranje i Srijema u vrijednosti 10 milijuna kuna bespovratnih sredstava, ali također i u proračunima Vukovarsko-srijemske županije i partnerskih gradova i općina i upravo su to projekti čija se izgradnja i opremanje, te potpuna realizacija i stavljanje u funkciju očekuje u novoj financijskoj perspektivi kroz EU fondove – kažu u Županiji.
Nekoliko je važnih strateških projekata Osječko-baranjske županije koji su trenutno u pripremi za novu financijsku perspektivu 2021.-2027.
To je izgradnja novog Kliničkog bolničkog centra Osijek, čija planirana vrijednost izgradnje iznosi 2 milijarde kuna. Izgradnja i opremanje javne infrastrukture novog Kliničkog bolničkog centra u Osijeku na 135.000 m2 omogućit će postizanje novih standarda u kvaliteti zdravstvene usluge, kvalitetnije osiguranje pristupa zdravstvenoj zaštiti stanovništvu prvenstveno Osječko-baranjske, Vukovarsko-srijemske, Virovitičko-podravske, Brodsko-posavske i Požeško- slavonske županije, odnosno za 800.000 stanovnika.
Zatim, izgradnja Gospodarskog centra Osijek. Planirana vrijednost izgradnje je 350 milijuna kuna. Gospodarski centar će osigurati novu poslovnu infrastrukturu na 56.000 m2 (Sajamske i izložbene prostore, poduzetničko-proizvodne prostore, kongresne i ugostiteljske sadržaje) koja će podići gospodarsku vidljivost regije i unaprijediti poduzetničku klimu, omogućiti razvoj novih proizvoda i usluga malih i srednjih poduzeća, razvoj usluga poduzetničkih potpornih institucija za mala i srednja poduzeća, razvoj mreže poslovnih komunikacija, a doprinijet će povećanju razvoju područja kroz povezivanje svih prioritetnih područja suradnje Razvojnog sporazuma za Slavoniju, Baranju i Srijem (prehranu i bioekonomiju, unapređenje lanca vrijednosti i stvaranje regionalnih razvojnih središta temeljem pametne specijalizacije, obrazovanje i regionalnu infrastrukturu, turizam i kreativno društvo). Među projektima je i obnova kulturne baštine -Hrvatsko narodno kazalište Osijek, Muzej likovnih umjetnosti Osijek, dvorac Eugena Savojskog i ostale zgrade materijalne kulturne baštine u vlasništvu ili suvlasništvu Osječko-baranjske županije, projekti ukupne procijenjene vrijednosti oko 250 milijuna kuna.
U planu je i revitalizacija brownfield područja bivšeg OLT-a Osijek. Urbana revitalizacija i obnova industrijskog kompleksa bivšeg OLT-a u Osijeku novim gospodarskim, stambenim i društvenim sadržajima.
Plan je i aktivacija geotermalnog potencijala Osječko-baranjske županije. U izradi je studijska dokumentacija geotermalnog potencijala (vrijednost projekta 3,2 milijuna kuna) za eksploataciju u gospodarske, balneološke i energetske svrhe. U planu je i ulaganje u razvoj infrasturkture Zračne luke Osijek.
Varaždinska županija priprema niz projekata koje samostalno ili u partnerstvu s drugim jedinicama regionalne samouprave, odnosno državom planira prijaviti za financiranje u novom EU financijskom razdoblju 2021. do 2027. godine. Izdvajaju tri strateška projekta, Brza pruga Čakovec – Varaždin – Lepoglava – Zagreb je iznimno važan projekt za Varaždinsku županiju, ali i cijeli sjever Hrvatske. Vrijeme putovanja od Varaždina do Zagreba sa sadašnja gotovo tri sata skratilo bi se na svega 40 minuta.
Projekt se odnosi na ukupno 60 kilometara pruge, a previđena je izgradnja moderne, elektrificirane pruge brzine od 160 kilometara na sat te izgradnja 17 kilometara potpuno nove pruge, od čega se 7,2 kilometara odnosi na tunele kroz Ivančicu. Procijenjena vrijednost je 400 milijuna eura ili 3 milijarde kuna. Projekt modernizacije i izgradnje brze pruge pokrenut je još prije dvije godine na inicijativu župana Radimira Čačića, a podržali su ga župani Međimurske i Krapinsko-zagorske županije. Sporazum o partnerstvu na projektu punog naziva „Povezivanje željeznicom unutar funkcionalne regije Središnje Hrvatske“ trojica župana su s HŽ infrastrukturom potpisali još u prosincu 2017.
