Priznati svjetski znanstvenik u Splitu predstavlja važno otkriće: Parkinsonovu bolest uzrokuje crijevna infekcija

“Ono smo što jedemo! I moramo se dobro brinuti o našim crijevima, jer imamo sve više dokaza kako infekcija crijeva uzrokuje Parkinsonovu bolest!”, koncizno, no itekako znanstveno utemeljeno savjetuje nam priznati svjetski znanstvenik Michel Desjardins, s kanadskog Sveučilišta u Montrealu.

A ovaj 58–godišnjak, nakon kratkog boravka u Zagrebu, stiže u Split na drugu Međunarodnu konferenciju “Napredak u biomedicinskim istraživanjima”, koja se od 17. do 21. lipnja održava na Mediteranskom institutu za istraživanje života, popularnom MedILS-u, koji vodi naš najpoznatiji genetičar i molekularni biolog Miroslav Radman.

I kako je Kanađanin zadnjih pet godina fokusiran na istraživanje uzroka Parkinsonove bolesti, što je i tema stručnog predavanja zakazanog za srijedu u devet sati “Veza između infekcije crijeva, autoimunosti i Parkinsonove bolesti”, upitali smo i mi znanstvenika iz daleke Kanade, u kojem smjeru idu ispitivanja povezana s Parkinsonovom bolesti.

– Kolegama iz cijelog svijeta, a stotinjak će nas biti u Splitu, predstavit ću zadnje rezultate našeg rada, gdje smo otkrili kako je nastajanje bolesti povezano s infekcijom crijeva. No dok sva ta saznanja ne objavimo, više detalja o samim nalazima ne možemo pustiti u javnost – uveo nas je u razgovor Desjardins, pa dalje pojašnjava:

– Naime, moj laboratorij je nov u području Parkinsonove bolesti jer smo na tom području aktivni tek nešto manje od pet godina. Zapravo, slučajno smo došli na ovo područje dok smo proučavali neke osnovne aspekte funkcioniranja imunološkog sustava. Pritom smo otkrili kako neki od gena odgovorni za Parkinsonovu bolest igraju ključnu ulogu u ograničavanju aktivnosti imunološkog sustava. To je bilo iznenađenje jer se do sada držalo kako imunološki sustav igra samo perifernu ulogu u bolesti.

Sugovornik nam pokušava jednostavnije kazati kako Parkinsonovu bolest karakterizira pojava motoričkih oštećenja, kao što su tremor i rigidnost. Ona pogađa uglavnom starije osobe, iako neki oblici bolesti povezani s nekim genskim mutacijama mogu zahvatiti i mnogo mlađe ljude, već u tridesetim godinama.

– Ti motorički simptomi uzrokovani su progresivnim uništavanjem neurona u mozgu, uglavnom podskupinom neurona nazvanom dopaminergik. Oni sintetiziraju i oslobađaju dopamin. Zapravo, glavno liječenje bolesti je redovito davanje dopamina za kontrolu motoričkih problema. Ovo samo pomaže neko vrijeme, dok neuroni i dalje umiru. Također treba naglasiti kako će se, budući da ljudi žive dulje, povećati broj pacijenata s Parkinsonovom bolesti.

Doznajemo kako je ključni problem s Parkinsonom taj što su mehanizmi koji uzrokuju smrt dopaminergičkih neurona – nepoznati.

– Moram istaknuti kako smo prije tri godine otkrili da će imunološki sustav vjerojatno igrati ključnu ulogu u bolesti. Doista, pokazali smo da dva od gena uključenih u Parkinsona, nazvana PINK1 i Parkin, kodiraju proteine koji ograničavaju angažman imunološkog sustava u stresnom stanju. Kod nekih pacijenata s Parkinsonom ti proteini su nefunkcionalni zbog nekih mutacija, pa se bolest razvija u ranoj dobi. Kao što sam spomenuo, uzrok bolesti kod ovih bolesnika nije poznat. Međutim, koristeći modele miša gdje su mutirani i PINK1 i Parkin, mogli smo pokazati kako u stresnim uvjetima oponašaju bakterijsku infekciju i vrućicu. Miševe tada hvata ono što se naziva autoimuna reakcija, što znači da imunološki sustav počinje napadati zdrave stanice – niže nam nove informacije Michael, pa navodi dalje:

– Podatke koje ću prezentirati na konferenciji, dokaz su kako je crijevo mjesto gdje je bolest inicirana. Sada je to tema u nastajanju područja Parkinsonove bolesti. Drugi znanstvenici su također primijetili kako događaji koji se odvijaju u crijevima, mnogo godina prije početka motoričkih simptoma, mogu biti odgovorni za pokretanje PD (Parkinson’s Disease). Vjerujemo kako neki od tih događaja uključuju aktivaciju imunološkog sustava.

Upravo je ovo saznanje – kako je uzrok Parkinsona infekcija crijeva – potencijalno vrlo zanimljivo za pacijente jer ukazuje da postoji važno razdoblje u kojem je bolest započela, ali neuroni još nisu uništeni.

– To znači kako je moguće razviti nove terapijske pristupe, sve u cilju smanjenja angažmana imunološkog sustava prije nego što neuroni budu ubijeni. Sada, ne želim dati lažnu nadu pacijentima koji trenutno boluju od te bolesti. Još uvijek nije jasno kako je imunološki sustav uključen u bolest i kako modulirati njegovu aktivnost tako da se spriječe napadi na neurone. Međutim, sada kada imamo čvrste dokaze da je imunološki sustav uključen u bolest, možemo brzo početi provoditi pokuse na životinjama, kako bismo testirali nove terapijske pristupe temeljene na modulaciji imunološkog sustava – naglašava ciljeve u svojim istraživanjima Michael Desjardins.

– U mom laboratoriju i u suradnji s drugim istraživačkim skupinama u Montrealu, uključujući i skupinu dr. Heidi McBride, koja će također sudjelovati na konferenciji u Splitu, aktivno provodimo istraživanje mehanizama odgovornih za PD. Na primjer, identificirali smo nove komponente koje mogu ograničiti angažman imunološkog sustava u eksperimentalnim modelima PD-a. Završavamo potragu za novim komponentama i uskoro ćemo početi testirati njihovu učinkovitost u modelima miša za Parkinsona. Uvjereni smo kako ćemo proučavanjem crijeva i imunoloških mehanizama koji se tamo odvijaju dobiti važna otkrića u području PD-a. Zato pazite što jedete! – zaključio je Desjardins.