Priroda kao lijek: Vrtovi oko bolnica ubrzavaju oporavak pacijenata
Mnogi ljudi osjećaju spokoj u bolničkim vrtovima, daleko od sterilnih soba i hodnika. Upravo zato bolnice sve više koriste sve veći broj znanstvenih istraživanja kako bi stvorile vrtove koji su najprikladnije za maksimiziranje iscjeliteljskih moći prirode.
Okretanje prema prirodi zbog dobrobiti tjelesnog i mentalnog zdravlja nije moderan pojam. Liječnici su 1880-ih redovito propisivali pacijentima provođenje vremena na selu zbog njegove ljekovite moći, prema pisanju Adama Andersona, kritičara s fakulteta Rhode Island School of Design. Objašnjava da je tek 1930-ih medicinski napredak koji su stvorili ljudi, poput cjepiva i anestetika, imao prednost nad prirodom. Nakon godina usavršavanja sterilnog medicinskog okruženja i znanstvenih otkrića, Andreson kaže da se priroda “vraća na velika vrata. Sada znanstvenici pokazuju stvarne mentalne i fizičke podatke koji pokazuju da ona doista ima velik utjecaj“.
Jedna često citirana studija, objavljena 1984. godine, pokazala je da je pogled kroz prozor u bolničkoj sobi pomogao pacijentima koji su se oporavljali od operacije žuči da se oporave jedan dan brže, trebali su manje lijekova protiv bolova i imali su manje postkirurških komplikacija za razliku od pacijenata čiji su kreveti imali pogled na goli zid sobe. Gotovo 10 godina kasnije doktor Roger Ulrich i kolege u Švedskoj otkrili su da su pacijenti koji su gledali fotografije koje prikazuju vodu manje uznemireni i da im treba manja doza lijekova protiv bolova od onih koji su gledali apstraktnu umjetnost ili nisu uopće gledali umjetnička djela.
Štoviše, brojna istraživanja iz različitih izvora otkrila su da prisutnost prirode, bilo biljaka u zatvorenom prostoru ili pogled s prozora na vrt, može povećati zadovoljstvo pacijenata i njihove obitelji. Pokazalo se i da priroda utječe na oporavak nakon boravka u bolnici. U jednoj studiji, osobe koje su preživjele moždani udar doživjele su 20-postotno smanjenje rizika od smrti nakon vremena provedenog u bolnici ako su živjele u blizini visoke koncentracije zelenih površina.
“Znamo da pacijenti koji su gledali na prirodu osjetili razne benefite. Ali zamislite koliko bi im tek boravak u prirodi pomogao u oporavku“, rekla je Teresia Hazen, koordinatorica programa u Legacy Healthu, zdravstvenom sustava u Portlandu koji se smatra vodećim u području terapeutskih vrtova. Ona nije jedina djelatnica u bolnici koja je to uvidjela. Novoizgrađene ili obnovljene bolnice širom svijeta posvećuju svoje resurse u uključivanje priroda u svoje komplekse. Najčešće to čine u obliku “ljekovitih” ili terapijski vrtova. Iako ne postoji standardna definicija, ljekoviti vrtovi obično su biljna okruženja posebno dizajnirana da korisnicima omoguće interakciju s ljekovitim elementima prirode. Iako se mogu nalaziti u privatnim kućama ili na javnim prostorima, ti se vrtovi najčešće nalaze u zdravstvenim, rehabilitacijskim i terapijskim ustanovama.
“Bolnički vrt može izgledati puno drugačije od interijera bolnice”, rekao je Andreson. To dovodi do “sposobnosti da se pobjegne iz tog okruženje i misli zaokupiraju prirodnim ljepotama”. Ljekoviti vrtovi mogu poslužiti kao sustav nagrađivanja ili motivacija da pacijenti ustanu iz kreveta. Oni također mogu osigurati prostore za niz obitelji, skupina ili pacijenata koji žele voditi privatne razgovore ili im treba trenutak samoće.
Iako trenutno ne postoje industrijski standardi za ljekovite vrtove, istraživači prikupljaju postojeće studije i podatke. Istraživanje je pokazalo da dobro dizajniran vrt potiče osjetila i nudi prostor za sjedenje i ugodan je u svako doba godine. “Obično imamo tendenciju dizajnirati prostore samo na temelju estetike, ali dizajneri pokušavaju na pozitivan način simulirati osjetila korisnika, na primjer, pokušavajući integrirati zvuk, poput vode, kako bi stvorili umirujući efekt”, rekao je dr. Angeliki T. Paraskevopoulou s agronomskog fakulteta u Ateni.
Kada je Legacy Health dizajnirao i izgradio vrt na terasi Legacy Emanuel Medical Center, on je sadržavao specifične elemente za poticanje osjetila – cvjetnice koje toleriraju sušu odabrane su za oprašivače, table sa zanimljivim informacijama, kućice za ptice izrađene od recikliranih ili prenamijenjenih materijala i rampa koja pacijentima omogućava pogled na krošnje drveća smreke, magnolije i breze.
Ljekoviti vrtovi nisu baš korisni ako im posjetitelji ne mogu pristupiti zbog vremenskih neprilika poput vjetra, kiše ili prejakog sunca. Zato dizajneri nastoje stvoriti prostore s optimalnom mikroklimom ili regije u kojima se vrijeme razlikuje od onog iz okolnog područja. “Moramo uzeti u obzir da je pacijentu ugodno u tom okruženju, da ima zaklon od vjetra ili sunca”, rekao je Paraskevopoulou.
Nagrađivani ljekoviti vrt u bolnici Yawkey Cancer Center u američkom gradu Bostonu jedan je od boljih primjera. Stakleni zid zatvara sjevernu i zapadnu stranu vrta, tako da korisnici mogu vidjeti sami prostor i sve što se nalazi izvan njega, a istodobno su zaštićeni od prirodnih elemenata. Postoji mnoštvo mjesta za sjedenje i opuštanje, tako da posjetitelji mogu pronaći mjesto s potpunim, djelomičnim ili minimalnim izlaganjem suncu. Tu je i stakleni središnji dio vrta ispunjen biljkama i klupama za sjedenje. Smješten na osmom katu bolnice, glavna značajka vrta je šetnica koja pruža mogućnost kretanja tijekom oporavka. Sam vrt gleda na rijeku Charles, a mnogima je to najdraže mjesto za gledanje zalaska sunca. Tu je i mali reflektirajući bazen, drveće, travnate površine, granitne klupe i drveni namještaj.
Uz najbolje prakse što uključiti u ljekoviti vrt, bolnice i dizajneri moraju uzeti u obzir i razne potrebe pacijenata. Istraživanje je pokazalo da su određene skupine, poput pacijenata s karcinomom, osjetljive na arome, pa dizajneri trebaju pažljivo odabrati biljke. Odsjaj sunca je još jedan faktor koji treba uzeti u obzir – stariji se pacijenti možda neće osjećati ugodno bez hlada i zasjenjenog prostora za šetanje. A pacijenti u invalidskim kolicima trebaju široke, glatke staze zbog sigurnosti.
“Ne možete imati iste kriterije dizajna za djecu i starije osobe. Moraju se uzeti u obzir dobne skupine i zdravstveno stanje pacijenata”, kaže Paraskevopoulou.
Dizajn ljekovitih vrtova zasnovan na dokazima još uvijek je novo područje. “Znamo izgraditi bolnicu – za njih postoje smjernice”, rekao je Paraskevopoulou. “Za vanjska okruženja zapravo ne postoje zakonske smjernice. Dizajneri rade u tom smjeru.” Do tada, dizajneri poput Andersona uzimaju ono što je poznato iz istraživanja kako bi stvorili lijepe, mirne prostore za bolnice.
Međutim, kako kaže Hazen, ljekoviti učinci prirode ne započinju i ne završavaju u ljekovitim vrtovima. “Želimo stvoriti iscjeljenje kroz prirodu u bolnicama, ali i u svakom susjedstvu. Želimo da ljudi izađu van i na taj način pomognu svom imunitetu. Za dobro zdravlje moramo imati aktivnosti na otvorenom svaki dan u godini. Moramo to učiti i svoju djecu i poticati ih na boravak u prirodi”, rekla je.
Provođenje vremena u prirodi i dobro osmišljenom vrtu neće izliječiti rak ili jako opečenu nogu. Ali postoje dokazi koji kažu da vam boravak u prirodi može smanjiti razinu boli i stresa, te time ojačati vaš imunološki sustav koji će vašem tijelu pomoći na putu prema ozdravljenju. Nadamo se da će u budućnosti i bolnice u Hrvatskoj više truda uložiti u uređenje svojih vrtova koji pacijentima često znaju biti najdraže mjesto za boravak dok su daleko od svojih obitelji i domova.
Izvor: Green.hr
