U pripremi je digitalizacija čak 2000 administrativnih postupaka, čekanje na šalterima moglo bi postati prošlost
– Zamislite! Na nekome hrvatskom otoku građanin dođe u poslovnicu, primjerice, Hrvatske pošte, Fine ili neke druge dostupne ustanove s osobnom iskaznicom i kaže: želim ići u mirovinu!, a ljubazna djelatnica ga zamoli da svoju elektroničku osobnu iskaznicu utakne u uređaj, čitač kartica, zatim ga zamoli da unese svoj PIN i da na ekranu ispred sebe prati što se dalje događa.
Nakon što djelatnica unese zahtjev u sustav na mobitel građanina stiže poruka da je isti zaprimljen, zatim kontakt broj ili e-mail referenta koji ga rješava i rok u kojem će biti riješen. U naznačenom roku građanin dobiva sve potrebne informacije, izračune i prijedloge, provjerava podatke te odabire ono rješenje koje mu je unutar propisanih odredbi moguće, odnosno najpovoljnije.
Primjer Estonije
Upravo je to u nekim zemljama poput Estonije omogućeno. Sigurno, pouzdano, brzo, efikasno, jednostavno, sve su to odlike sustava koji gradimo i koji će zaživjeti i u Hrvatskoj. Ako živite u nekoj drugoj državi i želite ostvariti to isto, nikakav problem, koristeći internet, računalo, elektroničku osobnu iskaznicu i čitač kartica uključite se u sustav e-Građani i podnesete sami zahtjev u sustav iz svog doma.
Isti primjer primjenjiv je na sve druge usluge koje pruža javna uprava za građane i poslovne subjekte i sa svih lokacija gdje je dostupan internet – najavljuje Bernard Gršić, državni tajnik u Središnjem državnom uredu za razvoj digitalnog društva. Prema njegovim riječima, više je od 2000 administrativnih postupaka koji se provode u javnoj upravi, a koje je potrebno u potpunosti digitalizirati, a to je, naravno, samo jedan dio digitalnog društva koji nam je nužno i žurno potreban.
– Digitalne tehnologije alat su za značajne promjene koje je potrebno provesti u društvu s ciljem utvrđivanja i uklanjanja suvišnog administrativnog opterećenja javnih usluga i uvođenja načela ‘samo jednom’, pri kojem se od građana i poslovnih subjekata informacija ili interakcija ostvaruje samo jednom dok se sve potrebne informacije i podaci koji se nalaze u bazama i registrima na nacionalnoj, lokalnoj i regionalnoj razini, ali i u drugim članicama EU međusobno razmjenjuju – pojašnjava Gršić.
Digitalizacija administrativnih postupaka samo je jedan od segmenata u kojima se koriste sustavi prikupljanja, obrade i analize podataka – Big Data.
– Društvene mreže i internetski protokoli omogućuju stvaranje i razmjenu velikih količina podataka, stoga su idealno mjesto da se osim u korisne svrhe takvi podaci zlorabe. Kad se dogodi sigurnosni incident, tada je kasno, no i u takvim slučajevima postoje službe koje rješavaju i najsloženije sigurnosne incidente. Osim samih ugroza svakog pojedinca, korisnika digitalnih tehnologija, društvene mreže i internetske tehnologije postaju važno sredstvo komunikacije prilikom raznih terorističkih napada i ugroza. Stoga je određena razina sigurnosnih alata potrebna za održavanje dovoljne razine sigurnost – naglašava Gršić.
S ciljem što boljeg odgovora na sigurnosneprijetnje, Visoka policijska škola u suradnji s Agencijom za komercijalnu djelatnost i Zakladom policijske solidarnosti organizira međunarodnu konferenciju “Big Data in Law Enforcement: from Reactive to Proactive” koja će se održati 7. i 8. 11. 2017. godine. Medijski pokrovitelj konferencije je Jutarnji list.
Gršić naglašava kako su, gledano sa stajališta EU, digitalizacija i razvoj digitalnog društva postali prioritet razvoja ekonomije u EU koja je predstavila Jedinstveno digitalno tržište (Digital Single Market), uvažavajući činjenicu da globalno gospodarstvo sve brže postaje digitalno i da se informacijsko-komunikacijske tehnologije (IKT) više ne mogu smatrati zasebnim, već predstavljaju temelj svih modernih inovativnih gospodarskih sustava.
Bez diskriminacije
Konačni je cilj stvaranje jedinstvenog digitalnog tržišta kao prostora slobodnog kretanja roba, ljudi, usluga i kapitala koji će pridonijeti Europi kao lideru u IKT-u.
Za građane i poduzeća to znači prostor u kojem mogu trgovati i stupati u kontakte na siguran i legalan način; pristup raznovrsnom sadržaju te prenosivost legalno stečenog sadržaja bez diskriminacije; pravna sigurnost i jasnoća po pitanju osobnih podataka; okružje koje poduzećima omogućava korištenje inovativnih tehnologija i lakoću poslovanja; građani i poduzeća mogu koristiti javne i privatne usluge koje su interoperabilne.
Izvor: Jutarnji List
