Prava idila: u novom Zoološkom vrtu na Marjanu proizvodit će se sir, vrcati med, a djeca će imati mali vrt u kojem će maziti i hraniti životinje…
Ako se popnete do Zoološkog vrta, koji, i tako oronuo, za lijepih dana privlači mnoge posjetitelje, na ulazu će vas dočekati neprepoznatljiva ilustracija vrta budućnosti, kakvog se, vjerujemo, ne biste drznuli ni sanjati.
Za Zoološki na Marjanu bez zadrške možemo reći da je prošao kalvariju. Polagano propadanje kulminiralo je 2014. godine, kada mu je odlukom gradske vlasti zaprijetilo zatvaranje, a godine životarenja koje su uslijedile u sjeni velebnih ideja, čija je zadaća bila udahnuti mu novi život, nisu dale naslutiti scenarij oporavka koji će uslijediti.
Iznenađeni slikovitim prikazom potencijala koji skriva ova zanemarena lokacija, obratili smo se Nediljku Ževrnji, ravnatelju Prirodoslovnog muzeja i Zoološkog vrta, koji nas je uvjerio da najbolje tek slijedi.
– Predstavljeno idejno rješenje za izgradnju Zoološkog vrta kao edukacijskog centra s tradicijskim izvornim pasminama, napravljeno je početkom godine na osnovi prijedloga prof. Mate Šantića, prof. Mirka Ruščića i dr. Frane Strikića, koji su ovaj koncept osmislili još 2014. godine.
Izradila ga je prof. Katja Marasović, uz podršku arhitektice Ree Vidović. Nažalost, godinu nećemo završiti i izradom projektne dokumentacije jer nas je, kao i sve, omela korona, ali nadamo se da će ta stavka ući u proračun za iduću godinu jer imamo podršku gradskih vlasti – govori nam Ževrnja, ističući kako je riječ o više od milijun kuna “teškoj” investiciji, bez koje se projekt ne može prijavljivati na natječaje dostupnih kroz EU fondove i osigurati sredstva za predviđene radove.
IZVORNA KOKOŠ
Riječ je, kako doznajemo, o jedinstvenom predlošku zoološkog vrta kod nas, koji i u ovoj fazi njeguje osnovnu zadaću prepoznavanja i očuvanja izvornih pasmina, poput buša goveda, tovara, zatim hrvatske šarene i bijele koze, te dalmatinske ovce pramenke i ovce dubrovačke rude, a tu su i tradicijske pasmine, poput dalmatinskog bušata, odnosno ponija, te dalmatinske tuke i dalmatinske kokoši, poznatije pod imenom pogrmuša.
Upravo je potonja predmet posebnog interesa našeg sugovornika, koji se kroz suradnju s udrugama na institucionalnoj razini zauzima za priznavanje izvornosti te pasmine, čime bi je se, kako kaže, lakše zaštitilo od nestajanja, što je još jedna zadaća ove institucije.
– Kako je riječ o pasmini koja je značajna upravo za Dalmaciju, nadamo se da će nas pratiti podrška Grada i Županije, jer bi priznavanje izvornosti ovoj pasmini bio veliki plus u smislu zaštite tradicijskih i kulturnih vrijednosti ovoga kraja. Ta koka je bila blago stanovnika Dalmacije i vjerujem da je i danas kao takvu znamo prepoznati – dodaje.
Sadašnji je životinjski fond, kaže, svojevrstan kompromis između onoga čemu teže i onoga što u ovom trenutku mogu podržati, pogotovo s obzirom na predstojeće radove, odnosno mogućnosti zbrinjavanja životinja u razdoblju izgradnje novih kapaciteta. A da “idu s magarca na konja” uvjerio nas je povevši nas u zamišljenu šetnju planiranim prostorom.
– U samom središtu vrta bit će mali dječji zoološki vrt, gdje će djeca, a i odrasli, moći ostvariti izravan kontakt sa životinjama, maziti ih, nahraniti i slično, jer vidimo da je to omiljena aktivnost naših posjetitelja – otkriva Ževrnja, naglašavajući kako se pogotovo turisti oduševe mogućnošću interakcije sa životinjama koje drugdje nemaju priliku susresti.
Na obodu vrta, sa sjeverne strane, izgradit će se životinjske nastambe sa zelenim krovovima po kojima će biti razvučena panoramska šetnica, dok će u postojećim secesijskim objektima i planiranoj nadogradnji svoje mjesto pronaći niz sadržaja koji će zaokružiti ponudu ovog zoološkog vrta.
PROŠIRENJE SADRŽAJA
– Ovakav jedan prostor, ako je samo namijenjen razgledavanju, nije održiv, ni svrhovit. Uobičajeni sadržaji, tipa rekreativno-zabavni, moraju biti prošireni, i mi ćemo to napraviti prvenstveno kroz edukaciju, uvodeći laboratorije i radionice, gdje će djeca moći mikroskopirati, istraživati, slušati predavanja i slično – navodi Ževrnja ne skrivajući zadovoljstvo.
Na katu glavne zgrade, kojoj predstoji opsežna obnova, smjestit će se multimedijalna prostorija za predavanja, izložbe i slično, a u prizemlju će, uz dječje, mjesto naći i službeni laboratoriji, gdje će se pripremati materijali za banku gena, s kojom, uz podršku Agronomskog i Veterinarskog fakulteta iz Zagreba, surađuju na očuvanju genetskog materijala izvornih pasmina.
Uz ovu će se katnicu, prema originalnom nacrtu, obnoviti i susjedna, također secesijska građevina koja je, objašnjava, neposredno prije proglašenja kulturnim dobrom srušena zbog dotrajalosti i ugrožavanja sigurnosti životinja, koja će poslužiti kao ulaz u park i suvenirnica.
Zaposlenici i veterinarska služba dobit će nove prostore po obodu vrta, a u zgradi gdje se nalazi postojeći ulaz posjetitelji će moći uživati u ugostiteljskom objektu.
– U središnjem bi se dijelu stvorila dva nova prostora za edukaciju, i to za vrcanje meda i proizvodnju sira te jedan veliki ostakljeni inkubator, a uz njih i zabavni prostor za djecu u vidu tematskog parka.
Znate, naša djeca, kada im spomenete mlijeko, ne znaju odakle ono dolazi, ni odakle dolazi jaje, a odakle pile. Život je takav, ni na selu gotovo da više i nema životinja pa je veza koja čovjeka spaja sa životinjama izgubljena – dodaje naš sugovornik, ističući kako se nada da će ovaj projekt tu vezu ipak obnoviti.
Jednostavne i funkcionalne nastambe
– Jedan od prijedloga je bio da prostori za životinje budu simulacija onih starih nastambi u kojima su se te životinje u prošlosti držale, u vidu kamenih građevina, što bi možda bilo lijepo da ovdje nije već prisutna secesija. Jedno s drugim ne ide. Zato smo se odlučili za jednostavno i funkcionalno rješenje, koje je jednako lijepo, kako bi ove postojeće zgrade u svom punom sjaju došle do izražaja – navodi Ževrnja.
Prilagodba za osobe s invaliditetom
Kako doznajemo, visinska razlika od 20 metara u kosini terana predstavljala je veliki izazov za arhitektice koje su se potrudile prostor u cijelosti prilagoditi osobama s invaliditetom. U parku će tako postojati dizala, dok je sama šetnica maksimalno razvučena, kako bi se taj nagib anuliralo. Iako će na dva mjesta osobe s invaliditetom trebati podršku, predviđen dizajn predstavlja bitno poboljšanje u odnosu na postojeću situaciju.
Izvor: Slobodnadalmacija.hr
