Poslastica koja štiti od malignih bolesti
Dinja uz to pomaže rad bubrega i izmokravanje, a od koristi je protiv gihta i reumatskih tegoba.
Ljeti bi’ svega i još u XXL količinama. I lubenice i tikvica i krastavaca i rajčica i bresaka i šljiva i patlidžana. A tek dinja! Kad krenem ne mogu stati.
Iako je držimo za voće, dinja je u biti povrće. U srodstvu je s krastavcima, tikvama i bundevom. Pretpostavlja se kako potječe iz Indije.
Uzgajala se u Kini još 2000 godina prije Krista. Jeli su je i u Starom Rimu, no ne s previše entuzijazma. Naime, ondašnje njezine sorte nisu bile slatke, pa se obično kuhala i bogato začinjala.
Prve sorte slatke dinje uzgojile su se u 15. stoljeću na Sredozemlju čime je interes za ovo ‘voće’ otišao u nebo. Ipak svoju je popularnost dinja stekla na francuskom dvoru. Tijekom renesanse uvelike se uzgajala u papinskom vrtu Cantalupo, pa se otuda jedna od njezinih poznatih sorti na engleskom naziva ‘cantaloupe’.
Iskoristive su i sjemenke
Dinju jedemo svježu, kombiniramo je s drugim voćem i radimo voćnu salatu, a tu je i vrlo zanimljiv sladoled. U mnogim egzotičnim dijelovima svijeta dinja se kombinira s mesom. Meni je, naravno, super kombinacija zobenih pahuljica, jogurta i dinje.
Zanimljivo je spomenuti kako su jestive njezine sjemenke. Oljuštene i samljevene dodaju se juhama i varivima s ciljem zgušnjavanja, emulgiranja i intenziviranja arome. Kao jeftinija zamjena, rabe se još u slastičarstvu umjesto badema i pistacija. Od njih se može raditi biljno mlijeko i koristiti kao zamjena za sojino mlijeko.
Vrijednosti dinje
Voće i povrće trebamo svakodnevno uključiti u svoj jelovnik. Potvrđuju to brojna znanstvena istraživanja koja pokazuju kako prehrana bogata kolesterolom i zasićenim mastima, a siromašna povrćem i voćem uvelike povećava mogućnost za pojavu pretilosti i raka.
Sada ljeti valja uživati u dinji. Njezini kukurbitacini, litij i cink pomažu obranu organizma od malignih bolesti, djeluju protiv depresije, te jačaju imunitet. Pokazalo se još kako uključivanje dinje u prehranu smanjuje rizik za pojavu ateroskleroze, pa se vjeruje da ona može biti pouzdana pomoć u liječenju bolesti srca i krvnih žila.
Dinja pomaže kod želučanih tegoba, te štiti od čira na želucu. Naime, njezini triterpenoidi i steroli inaktiviraju slobodne radikale i osnažuju zaštitnu funkciju sluznice. Citrulin podržava zdravlje jetre te pomaže u liječenju hepatitisa, masne jetre i ciroze.
Prisutni flavonoidi pokazuju antioksidativno djelovanje, te pomaže ublažavanju upalnih procesa i smanjenju boli.
Ovo ‘voće’ sadrži magnezij koji olakšava predmenstrualne tegobe, te doprinosi zdravlju i funkciji mišića. Nadalje, mineralna tvar imena bor ima pozitivan utjecaj na zglobove i čvrstoću kostiju.
Dinja uz to pomaže rad bubrega i izmokravanje. Doprinosi aktivnosti štitne žlijezde i smanjuje rizik za pojavu hipotireoidizma. Od koristi je protiv gihta i reumatskih tegoba. Vlaži kožu te pospješuje liječenje ekcema.
I dok je s jedne strane siromašna mastima i natrijem, dotle je bogata prehrambenim vlaknima, mineralnim tvarima, karotenoidima, vitaminom C, kalijem i jednostavnim šećerima. Štoviše, samo jedna šalica dinje zadovoljava naše dnevne potrebe na vitaminom C i karotenoidima. Dodamo li ovome da vitamin C i karotenoidi štite od raka vrata maternice, bez uveličavanja možemo reći kako nam je dinja izvrsni ljetni desert ili užina.
Izvor: Centarzdravlja.hr
