Posao za Bavaria Yacht učinio nas je svjetski poznatima. To nam otvara vrata za velike projekte
S novom jahtom Bavaria C57 napravili su brod kakav od njih nitko nije očekivao. Primijetili su ih i sada su im otvorena vrata tržišta na kojemu se, nakon kriznog zastoja, ponovno pune debele knjige narudžbi piše Jutarnji List.
Na ovogodišnjem sajmu u Düsseldorfu predstavljena je nova Bavaria C57, a njezin projekt i uređenje potpisuju, s talijanskim Cossutti Yacht Designom, splitski stručnjaci iz tvrtke Pulse Yacht Design.
Tvrtku je osnovalo troje brodograđevnih, računalskih i dizajnerskih stručnjaka Leo Ćurin, Maja Bućan i Krešimir Prlić. Maja Bućan bavi se dizajnom i uređenjem interijera, Krešimir Prlić programiranjem, 3D inženjeringom i izradom ploha, a Leo Ćurin zadužen je, bolje reći specijaliziran, za sisteme i brodograđevne elemente. Osnivači tvrtke Pulse Yacht Design, mogu se pohvaliti vrlo značajnim poslovima koje su dosad odradili.
Osim što je projektni trio projektirao najnoviju Bavariju C57, na istom sajmu predstavljena je i njihova jahta More 55 izgrađena u dugopoljskom brodogradilištu More Boats.
Kratak rok
“Ugovor za njemačko brodogradilište Bavaria Yachts iz Giebelstadta potpisan je na početku prošle godine. Na projektiranju i uređenju Bavarije C57 radilo nas je šestero. Ugovor smo dobili jer je taj projekt dok su ga radili nizozemski projektanti kasnio pa su se u brodogradilištu Bavaria Yachts iz Giebelstadta bojali da neće biti predstavljen na sajmu u Düsseldorfu. Došli su do nas, a mi smo morali u vrlo kratkom roku obaviti posao. U osam mjeseci napravili smo projekt i prototip broda, posao koji se obično radi i razvija dvije godine. Radili smo po njihovim zahtjevima i napravili kompletan inženjering. Naš suradnik Maurizio Cossutti napravio je trup i palubu, mi smo je dovršili ergonomski i doveli do CNC izrade kalupa, napravili kompletan inženjering sistema te kompletan dizajn i uređenje interijera uključujući kompletnu dokumentaciju”, ističe Leo Ćurin.
Najviše Poljaka
Bavaria Yachts iz Giebelstadta godišnje, bilo motornih bilo jedrilica, proda oko 1300 brodova. Radi se o najvećem njemačkom brodogradilištu i jednom od najvećih i tehnološki najnaprednijih brodogradilišta ovog tipa na svijetu. U njihovoj prodaji radi dvoje Hrvata koji su nekada radili u AD brodovima, solinskom brodogradilištu poznatom po proizvodnji jedrilica Salona. Inače u Bavaria Yachts radi ukupno 27 nacija. Najviše je Poljaka.
“Serija Bavarije C57 potpuno je nova, s potpuno novim dizajnom. Za ovo brodogradilište radimo još dva nova projekta. Stekli smo njihovo povjerenje, mada su nam opet kratki rokovi. To brodogradilište želi što prije izići s novim modelima na tržište koje vrlo snažno napadaju. Projektom se moramo prilagoditi njihovoj serijskoj proizvodnji. Sada smo dobili dva nova projekta, tako da vjerujem da ćemo dugoročno surađivati. Za vrijeme jedne serije, koja je sličnog ciklusa kao i u autoindustriji, trebali bismo za njih napraviti pet-šest modela jedrilica. U tih pet godina, recimo na Bavariji C57, trebat će napraviti određena poboljšanja, što je uobičajeno. Pet do šest godina normalan je rok trajanja određene linije jedrilice, a onda se krene u potpuno novi izgled. Sada smo mi s našim partnerom iz Italije Cossutti Yacht Design zaduženi za jedrilice, a za motorne brodove J&J i jedna njemačka dizajnerska kuća”, otkriva Leo Ćurin.
Ćurin kaže da su zbog ekoloških standarda u Njemačkoj morali unaprijediti proces laminiranja.
Katamarani
“Standardi su takvi da se mora napustiti ručno laminiranje, odnosno ručna aplikacija poliesterske smole. To je štetno za okoliš, a još je štetnije za ljude koji rade s tim. Mi smo projektirali tako da se brod proizvodi u vakuum infuzijskom postupku te da i na proizvodnoj liniji montaže više nema ručnog laminiranja. Dakle, nema štetnog utjecaja na radnike i okoliš”, napominje Ćurin.
Bavaria Yachts iz Giebelstadta prije nešto više od dvije godine preuzela je francusko brodogradilište Nautitech, koje proizvodi katamarane. Radi se o katamaranima koji imaju sve veći udjel na tržištu što se tiče čartera. Na taj je način Bavaria upotpunila svoju ponudu. Nakon preuzimanja povećana je proizvodnja u Nautitechu, a poslovanje je napravljeno održivim. Katamarani su sada u trendu i potražnja za njima sve više raste kako među čarterašima tako i među vlasnicima. Sve više su zastupljeni i kod nas.
Projektni tim Pulse Yacht Designa nastavio je suradnju i s brodogradilištem More iz Dugopolja nakon jahte More 55. Sada projektiraju More 40. Brodogradilište More nastalo je iz čarter-tvrtke koja je osnovana prije gotovo 20 godina. Čarter-tvrtka obitelji Mandić imala je u svojoj floti performance cruisere. Dakle, nisu bili klasična čarter-tvrtka, nego su od samog početka radili veliki iskorak u čarteru. Vlasnici su shvatili da je došlo vrijeme da imaju i svoje brodogradilište jer se u čarteru traže sve veći brodovi, a tržište ne nudi tip brodova koji zadovoljava kriterije čartera More.
Na projektu More 55 splitski stručnjaci surađivali su s talijanskim dizajnerom Mauriziom Cossuttijem. U ovom je projektu Pulse Yacht Design izradio kompletnu strukturu, inženjering i dizajn interijera. U konstrukciji Mora 55 samo je sredina strukture od nehrđajućeg čelika u području kobilice i jarbola zalijepljena, a sve ostalo je pričvršćeno vijcima. Tako da je sve dostupno i lako vidljivo. Taj dio brod je lako očistiti i u slučaju bilo kakvog oštećenja popravak je jednostavan.
Početnih deset
“Vlasnici brodogradilišta More imali su ideju da naprave veliki brod od 16 metara, koji će izvana izgledati kao pravi regatni brod, a unutra imati potpuni komfor. More 55 ima pet kabina, tri sanitarna čvora i kompletan komfor, i toliko je siguran da može dva puta godišnje prijeći Atlantik. Struktura More 55 drukčija je od strukture serijskih brodova, jer je od nehrđajućeg čelika izrađena na inovativan način. Maja Bućan i ja na sličan smo način radili Salonu u AD brodovima”, ističe Leo Ćurin.
More Boats u startu je švedskim i norveških naručiteljima prodao 10 ovakvih brodova. Dosad je prodano dvadesetak Mora 55.
U Pulse Yacht Designu sada razvijaju projekt More 40. I tog modela je već nekoliko primjeraka prodano. Trenutačno je izliven trup i izrađen je kalup palube. Kreću poslovi inženjeringa strukture, dizajn interijera…
“Konkurencija u našem segmentu je velika na svjetskom tržištu. U Hrvatskoj se svi mi koji se bavimo ovim poslom međusobno poznajemo. Suradnja s Bavarijom nas čini svjetski poznatima. To je velika stvar. Prije smo bili nepoznati, a nepoznati ste ako ne gradite velike svjetske projekte, ma koliko bili dobri u svom poslu. U nekoliko dana koliko je Bavaria C70 bila izložena na sajmu interes za nas pokazali su veliki prodajni distributeri. Razmjenjuju mišljenja i daju komentare. Uglavnom, radi se o posebnoj Bavariji kakvu nisu očekivali. Prvi komentari su sjajni. Istina, mi se uvijek trudimo napraviti nešto jedinstveno. Pa makar pogriješili”, pojašnjava Leo Ćurin.
Mala niša
Prema Ćurinovim riječima, malom se brodogradnjom u Hrvatskoj ne bavi mnogo poduzetnika i to je mala tržišna niša. Međutim, smatra da je to perspektivna djelatnost. “Tržište se oporavlja. Nakon 2009. godine kad je bila strašna kriza i kad su nestala mnoga svjetski poznata brodogradilišta, a tako i naša, dovršena je konsolidacija i sanacija ovog sektora. Posljednje dvije godine vidljiv je značajan oporavak. Potisnut je strah, a tvrtke koje su preživjele rade i posluju sve bolje. I kod nas je tako. Konkretno, u Bavaria Yachts ušli su investicijski fondovi, tako da je rad tog njemačkog brodogradilišta stabilan.
Ćurin smatra da će se industrija male brodogradnje polako premještati u Hrvatsku. Protekla dva desetljeća bila je razvijena u Poljskoj, ali se cijena rada ondje, što je bila njihova prednost, približila našoj.
“Naši brodograditelji imaju mnoge vještine i znanja koja poljski nemaju. Zato je vrlo izvjestan veći rast investicija u ovaj dio na našem području. Tu se uostalom i jedri, a transport nije zanemariv u cijeni broda. Poljske tvrtke iz sektora male brodogradnje rade uglavnom za njemačka brodogradilišta. Vrlo je izvjesno da će se zbog sličnih cijena rada veliki dio poslova preusmjeriti k nama. Poljaci dosta rade i za Bavariju, ali su podigli cijene rada. Kod nas je znanje, more, prodaja, a blizu su Italija, Francuska, Grčka… Tu su, uostalom, kupci. Osjećam da će se njemački investitori okrenuti prema nama. Kod nas se jedri, održavaju regate, a blizu su i ostale jedriličarske destinacije. Puno je prednosti”, ističe Ćurin.
Luksuz
Leo Ćurin i Maja Bućan iskustvo su ponajviše skupljali radeći u AD brodovima, odnosno na Salonama. Maja Bućan kaže da su trendovi u uređenju interijera brodova jednaki kao i u uređenju stanova. “U slučaju Bavarije C57 tražilo se luksuznije uređenje. Zato smo radili liniju Style.
Danas je potpuno normalno da brod ima sve ono što ima moderan stan. Takav je postao standard. To je razlika u odnosu na deset-petnaest godina unatrag. Mada se i tada vodilo računa o luksuzu, nije to bilo toliko izraženo kao danas. Što se tiče interijera, naša industrija prati industriju namještaja. S tim da se na brodovima kasni godinu-dvije. U trendu je hrast, bijeljeni hrast, orah, uvijek je, naravno, prisutan mahagonij. Svijetli tonovi prevladavaju. Linija Holiday ima manje opreme i financijski je povoljnija”, objašnjava Maja Bućan.
Interes za usluge ove tvrtke porastao je, ali se naši sugovornici pribojavaju prebrzog rasta. “Ne želimo riskirati. Ako bismo udvostručili broj radnika, i to stručnjaka za jedan projekt, morali bismo ih možda otpustiti nakon određenog vremena. Želimo stabilno rasti”, kaže Leo Ćurin.
