PDV na sve lijekove bit će pet posto, a na meso, ribu, povrće, voće i pelene 13 posto
Vlada je sa sjednice u petak Saboru na konačno usvajanje poslala paket devet poreznih zakona, među njima i izmjene Zakona o PDV-u kojima planira i sniženu stopu od 5 posto proširiti, uz lijekove na recept, i na bezreceptne lijekove.
PDV od 5 posto na sve lijekove
Vlada u konačnom prijedlogu izmjena Zakona o PDV-u predlaže stopu od 5 posto na sve lijekove, to jest one koji se izdaju na recept i bez njega, rekao je ministar financija Zdravko Marić. Trenutno je stopa PDV-a na lijekova na recept 5 posto, a za bezreceptne lijekove 25 posto.
Vlada predlaže i smanjenje stope PDV-a na usluge i povezana autorska prava pisaca, skladatelja i umjetnika s 25 na 13 posto, rekao je Marić.
Pored toga, ostaje Vladin prijedlog iz prvog čitanja kojim se od početka iduće godine planira sniženom stopom od 13 posto oporezivati svježe ili rashlađeno meso, ribu, voće, povrće i jaja te povezane usluge isporuke živih životinja kao i dječje pelene. To su, rekao je Marić, dobra koja čine najznačajniji dio potrošačke košarice.
Predlaže se i da porezno tijelo može od poreznog obveznika tražiti podnošenje instrumenta osiguranja plaćanja, ako sumnja u opravdanost dodjele PDV ID broja te prilikom stjecanja rabljenog prijevoznog sredstva iz EU-a. To je bitno zbog sprječavanja poreznih prijevara, objasnio je ministar financija.
Marić je podsjetio i da se predviđa da porezni obveznici ulaze u sustav PDV-a čim tijekom godine ispune uvjete za ulazak, a taj je prag 300 tisuća kuna, a ne kao sada s početkom iduće kalendarske godine. Ukida se i vrijednosni prag od 400 tisuća kuna za priznavanje pretporeza od 50 posto kod nabavke i održavanja automobila.
Oporezivanje opcijskih dionica stopom od 24 umjesto 36 posto
Nekoliko je novina u odnosu na prvo čitanje ministar Marić najavio kod izmjena Zakona o porezu na dohodak. Za uzdržavane članove se ne mogu ostvariti olakšice ako ostvaruju primitak veći od 15.000 kuna godišnje, ali je već u prvom čitanju predloženo da se to ograničenje ne odnosi na stipendije učenika i studenata, kako na domaće tako i inozemne stipendije. Tako bi roditelji za njih i dalje mogli ostvarivati poreznu olakšicu, rekao je Marić.
Vlada je već u prvom čitanju pojednostavila oporezivanje tzv. opcijskih dionica odnosno radničkog dioničarstva, i to tako da to ne bi bio dohodak od rada već od kapitala koji bi se oporezivao po stopi od 36 posto, dok u drugo čitanje ide s prijedlogom da se oporezuje po nižoj stopi od 24 posto.
Inače, zadržava se izmjena vezana uz proširenje porezne osnovice za primjenu stope od 24 posto, i za nju bi umjesto dohotka od 17.500 kuna prag bio 30.000 kuna mjesečno, a na sve iznad toga primjenjivala bi se stopa od 36 posto.
Vlada je u konačnom prijedlogu regulirala i što ako lokalne jedinice ne donesu odluku o visini paušalnog poreza na dohodak za iznajmljivače u turizmu po krevetu, odnosno smještajnoj jedinici u kampu.
Zakonskim je izmjenama, naime, reguliran raspon tog paušala, i on ne bi mogao biti manji od 150 niti veći od 1.500 kuna, a Vlada sada regulira da u gradovima i općinama koji sami ne utvrde iznos tog paušala on iznosi 750 kuna
Proširenje povrata trošarine
Kao novine u drugom čitanju izmjena Zakona o trošarinama, Marić je naveo da bi se, uz cargo prijevoz, sada povrat trošarine do minimalne proširio i na putnički prijevoz, što je označio posebno važnim za prijevoz učenika i studenata, odnosno autoprijevoz u slabije razvijenim područjima.
Izmjene Općeg poreznog zakona predvidjele su proširenje uporabe čuvanja računa u elektroničkom obliku, što se konačnim prijedlogom još proširuje, pa se daje i mogućnost da se račun odmah izdaje u elektroničkom obliku, osim ako primatelj ne traži baš račun na papiru.
U drugo su čitanje Saboru upućene i izmjene Zakona o doprinosima, kojima se ukidaju dva doprinosa – za zapošljavanje od 1,7 posto i za zaštitu zdravlja na radu od 0,5 posto, ali se istodobno povećava doprinosa za zdravstveno osiguranje s 15 na 16,5 posto.
Time se opterećenje doprinosima na plaću snižava sa 17,2 na 16,5 posto. To će za poslodavce značiti uštedu od 900 milijuna kuna, a Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje donijet će dodatnih 1,35 milijardi kuna, podsjetio je ministar financija.
Bitnih novina u drugom čitanju nema kod izmjena zakona o porezu na dobit, kao ni poreza na promet nekretninama, koji bi se od iduće godine plaćao po stopi od tri posto umjesto sadašnjih četiri posto. Ministar Marić podsjetio je kako predloženi paket poreznih zakona predstavlja treći krug poreznog rasterećenja.
To je porezno rasterećenje do sada iznosilo 3,8 milijardi kuna, a u trećem je krugu riječ o 2,8 milijardi kuna, što je onda ukupno rasterećenje od 6,4 milijarde kuna, istaknuo je Marić.
Marić očekuje utjecaj sniženih stopa PDV-a na cijene
Ministar financija Zdravko Marić izjavio je u petak kako očekuje da će snižene stope PDV-a na određene proizvode utjecati na smanjivanje cijena, te da će poslodavci iskoristiti trostruko povećanje neoporezivih primitaka kako bi nagradili svoje radnike.
Marić je na konferenciji za novinare nakon Vladine sjednice rekao da očekuje kako će korekcija PDV-a s 25 na 13 posto na svježe ili rashlađeno meso, ribu, voće, povrće i jaja te povezane usluge isporuke živih životinja kao i dječje pelene, “biti viđena i na korekciji cijena”, iako, kako je napomenuo, iskustva u prošlosti nisu baš bila takva. Što se tiče stope PDV-a na lijekove rekao je kako efekt te mjere iznosi 100 milijuna kuna na godišnjoj razini.
Što se tiče poskupljenja cigareta zbog dizanja trošarine, Marić je rekao da prema proračunima Ministarstva financija one ne bi trebale poskupjeti više od dvije kune.
“Prema svim našim izračunima i kalkulacijama ni u jednom od scenarija za koji se zalažemo i predlažemo ne bi trebalo doći do korekcije cijena za više od dvije kune, samo manje od toga. Jedan od prijedloga je da taj sustav bude usklađen već s početkom 12 mjeseca ove godine”, rekao je Marić.
Na pitanje hoće li nove cijene cigareta probuditi ilegalno tržište, budući da su u susjednim zemljama znatno jeftinije, Marić je kazao da Ministarstvo financija, odnosno država, korigira trošarinski sustav, a distributeri i proizvođači to potom reflektiraju na maloprodajnim cijenama. (Hina)
