Ova škola dopustila je učenicima da sami biraju što žele jesti i time smanjila otpad od hrane
Škola u Finskoj odlučila je pronaći način kako smanjiti otpad od hrane koji nastaje nakon školskog dana i došla je do mogućeg rješenja – napraviti hranu ukusnijom za mlade, a samim time više će pojesti i manje baciti. Umjesto da ih tretiraju kao pasivne potrošače, nove ideje prepoznaju djelovanje mladih i nastoje ih uključiti u izradu boljih planova prehrane, koji ostaju ukusni i zdravi, ali i manje štetni za okoliš.
Prema službenoj web stranici grada Espooa, općinske su škole uspjele smanjiti količinu otpada od hrane koju proizvode za četiri posto svake godine. Pitanje pravilnog iskorištavanja hrane ove je godine postalo još aktualnije zbog rasta cijena roba i inflacije. Škole u tom finskom gradu smatraju da su u zapadnim društvima generacije odgajane u obilju, što je izravan uzrok porasta bacanja hrane i lošeg upravljanja resursima. Zato su te škole odlučile više uključiti mlade u procese planiranja obroka i upravljanja otpadom od hrane.
“Zdrava prehrana važna je za učenje i zadržavanje energije”, kaže Harri Rinta-aho, direktor odjela za rast i učenje. “Bilo bi dobro da djeca i mladi svakodnevno jedu hranu u vrtićima, osnovnim školama i srednjim školama.” A kada je hrana ukusna, bit će manje bačene hrane. U školama u Espoou učenici imaju više mogućnosti utjecati na svoje obroke. U proljeće 2021. pokrenut je projekt u nižim razredima srednjih škola s ciljem da djeca jedu više školske hrane. Za projektne radionice odabrane su četiri škole na finskom jeziku i jedna škola na švedskom jeziku.
Jedna od tema projekta školskih obroka bila je kako da djeca više cijene hranu koju jedu i time nastoje da ne završi na otpadu. Podaci prikupljeni na radionicama sada su analizirani, a sljedeći korak je pokretanje različitih predloženih mjera. Ako se pilot-projekt pokaže uspješnim, praksa se može primijeniti i u drugim školama i višim razredima.
Preporuke prehrane po namirnicama i dobnim skupinama također se poštuju pri planiranju školskih jelovnika. Ne može nužno sva dostupna hrana odgovarati svačijem ukusu. U ovom slučaju treba imati na umu da obroci u školi i vrtiću uvijek imaju značajnu obrazovnu ulogu – priliku za kušanje novih okusa i jela. Iz godine u godinu omiljena jela finske djece i mladih su riblji štapići, palačinke od špinata, pljeskavice od mrkve, mesne okruglice, tradicionalni mesni lonac od makarona i određene kaše, a oni su, naravno, uključeni u jelovnik. Nova jela nude se nekoliko puta kako bi se vidjelo žele li ih djeca i mladi jesti. Ako se im se ta hrana ne sviđa, a samim time završi češće u otpadu, tu hranu ne treba držati na jelovniku.
Vegetarijanska opcija odavno je prisutna na jelovniku u lokalnim školama, ali djeca su se požalila da bi voljela da je ta hrana ukusnija. Kao rješenje, razredi domaćinstva sudjelovali su u natjecanjima recepata za izradu vegetarijanskih obroka, a najbolji recepti postali su dio školskih jelovnika. Ovo je omogućilo učenicima da sami sudjeluju u razvoju svojih školskih obroka. Osim toga, djecu se često podsjeća da uzimaju samo onoliko hrane koliko mogu pojesti.
Neke škole i obrazovne ustanove koriste vage za biootpad u svojim kantinama. Ovo omogućuje učenicima da vizualiziraju i vide koliko biološkog otpada nastaje nakon njihovog obroka. Neki od objekata za mlade u Espoou koriste otpadnu hranu iz trgovina, čiji rok trajanja uskoro ističe ili koja je povučena iz prodaje, iako je još uvijek jestiva. Primjerice, centar za mlade Suvela dogovorio je s tamošnjom trgovinom Alepa da se petkom mogu raspitati za otpadnu hranu ili namirnice kojima ističe rok trajanja.
Susanna Heinälehto, savjetnica za mlade u centru za mlade Suvela, rekla je za tamošnje medije da je centar za mlade nekoliko puta mjesečno dobivao otpadnu hranu kao donaciju. Dućan je obično mogao osigurati voće i povrće, ali ponekad i kruh. Heinälehto je dodala da su mladi bili oduševljeni zajedničkim kuhanjem te su pripremili mnogo različitih jela. Krumpir se, primjerice, može ispeći na tavi, a voće se često jelo kao međuobrok.
Izvor: Green.hr
Foto: Pixabay
