Osmislili radionice za darovitu djecu: ‘Na njih svi zaboravljaju’

Psihologinja Ksenija Ranogajec Benaković i njezin suprug Siniša Benaković pokrenuli su udrugu te krenuli s radionicama kako bi darovitnoj djeci dali, kako samo ime udruge kaže, vjetar u leđa Prema istraživanju Mense – od 1000 djece – dvadesetero ih je darovito. No, na kraju obrazovnog sustava ostaje ih samo troje. Pitanje je gdje je nestalo onih 17?, ističe Ksenija Ranogajec Benaković iz udruge Vjetar za leđa.

Njihov program Iskrice, koji je putem natječaja Reach for Change, financijski potpomogao Tele2, namijenjen je upravo darovitoj djeci. – Nažalost, obrazovni sustav je često jedan od razloga podbačaja darovitih učenika. Odgajatelji, učitelji i nastavnici uglavnom nisu educirani za prepoznavanje darovitosti te za prilagodbu nastavnih cjelina darovitim učenicima. Takvoj djeci je na početku previše lagano te ne uspijevaju razviti upornost, trud i sposobnost nošenja sa neuspjehom.

Nemaju dovoljno izazova pa im je dosadno na nastavi i gube interes za školu i učenje – objašnjava psihologinja.

Dodaje kako im je zato kasnije, u višim razredima osnovne škole, to teško nadoknaditi. – Često se događa da imaju odlične ocjene u predmetima koji su područje njihovog zanimanja i sposobnosti, ali nisu tako uspješni u ostalim predmetima. To ih može spriječiti da se upišu u gimnaziju koja im je primjerena s obzirom na njihove posebne sposobnosti – ističe gospođa Ksenija, koja je udrugu osnovala sa suprugom Sinišom Benakovićem.

Darovita djeca, objašnjava, često imaju problem s autoritetom jer su nezavisni u mišljenju, odlično zapažaju i problematiziraju neke od informacija učitelja. Vole pokazati svoje znanje i postavljati pitanja. Zato nisu baš omiljeni, ponekad ih se proglašava neposlušnim ili neodgojenim. – Neka od darovite djece odustaju od svojih talenata, kako bi se uklopili u grupu vršnjaka i doživjeli prihvaćanje.

Iako je jedan od načina skrbi o darovitoj djeci – mjera akceleracije – ona se u Hrvatskoj iznimno rijetko provodi. Postoji predrasuda da se dijete, koje preskače razred, neće dobro socio-emocionalno snaći u novoj sredini. Međunarodna istraživanja pokazuju da akcelerirana djeca nemaju nikakvih socijalnih ili emocionalnih problema u novom razredu, ako im razrednici i nastavnici pomognu u početnoj prilagodbi – objašnjava Ksenija.

U društvu vršnjaka, dodaje, oni se teško snalaze jer imaju sasvim drugačije interese, teže se dogovaraju, žele biti vođe ili su izrazito povučeni i orijentirani na sebe i teme koje ih zaokupljaju. – Nažalost, još uvijek velik broj ljudi misli da se daroviti pojedinci mogu snaći sami i da im ne treba posebna podrška – kaže Benaković. No ona, nasreću, misli drugačije.

U udruzi su, stoga, radionice za darovitu djecu predškolskog i školskog uzrasta, od 4 do 14 godina.  – Krenuli smo sa dvije grupe predškolske djece, a kako su oni htjeli nastaviti “iskriti” s nama, kreirali smo program za prvašiće. I tako je to išlo dalje. Danas imamo preko 170 uključene djece – s ponosom govori Ksenija.

Radionice se održavaju kroz osam mjeseci, jednom tjedno u trajanju od 75 do 90 minuta. Neke od tema kojima se bavimo su: statički elektricitet, magnetizam, struja, gustoća, površinska napetost, Sunčev sustav, zviježđe, mitovi i legende, ljudsko tijelo, snimanje filmova, kreativno pisanje, matematika, drevne civilizacije, šifre i kodovi, snovi i brojne druge.

U udruzi s pravom smatraju da je program „Iskrice“ jedinstven u Hrvatskoj jer primjenjuje cjelovit pristup u radu s darovitom djecom. Potičemo interes za STEM područje te nastojimo djelovati na razvoj znanstvenog, kritičkog i kreativnog mišljenja, razvoj emocionalne inteligencije i socijalnih vještina, poticanje prezentacijskih sposobnosti i vještina učenja, razvoj analitičkog načina razmišljanja i programiranja. Program je verificiran je od Ministarstva znanosti i obrazovanja te Agencije za odgoj i obrazovanje, a Udruga Vjetar u leđa je 2016. proglašena European Talent Pointom.

– Osnovni vodič nam je interes polaznika. No, važno nam je i da potaknemo samopouzdanje, timski rad, ustrajnost, inicijativnost, etičnost i poduzetnost – ističe Benaković. Jer, darovitoj djeci baš to treba.

– Posebne karakteristike darovitih vidljive su već od rane dobi: potrebno im je manje sna, imaju puno energije, vrlo su radoznala, stalno nešto ispituju, zanima ih kako stvari funkcioniraju, često rano nauče čitati i računati, vrlo su maštovita, zapažaju detalje, ispravljaju odrasle u njihovim nedosljednostima, mogu biti vrlo ustrajna i pokazuju veliki žar za svladavanjem onog što ih zanima. Vole proučavati određene teme (svemir, strojevi, dinosauri, mitologija…) i u tom području postaju „mali eksperti“ – pojašnjava nam psihologinja kako prepoznati darovitu djecu.

A na pitanje zašto je i kako krenula baviti se s darovitom djecom, gospođa Ksenija imala je spreman odgovor. – Zanos, iskričavost i pozitivna energija koju darovita djeca šire oko sebe kad im se ponude zanimljive i izazovne aktivnosti je očaravajuća i zarazna. Za mene je kreiranje i provođenje radionica s njima osvježenje nakon napornog radnog dana. Imam 30 godina radnog iskustva kao psiholog u vrtiću i darovita djeca su mi privukla pažnju jer su ih odgajatelji najčešće zapažali zbog toga što su kršili pravila, radili nestašluke u skupini, eksperimentirali, radili uobičajene stvari na svoj jedinstven i drugačiji način – kaže.

Iznenadilo ju je što djeca koja, na “prvi pogled” stvaraju probleme u grupi, imaju izvanredne potencijale i kad im se pokaže razumijevanje i ponude im se aktivnosti koje ih zanimaju i predstavljaju im izazov, pokažu zahvalnost, zadovoljstvo, interes i “sjaj u očima”. – Puno sam naučila od njih, tražeći za njih dodatne zanimljive sadržaje, proširila svoje interese, obogatila iskustvo iz različitih područja.

U radu s darovitom djecom, odnos mora biti recipročan, uzajaman. Djeca iskazuju svoje interese te dijeleći svoj žar i motiviranost za neko područje, prenesu taj zanos voditeljima programa. Voditelji, a to su odgajatelji, nastavnici, psiholozi i pedagozi,  slijede njihove interese, pomažu im da ih prošire i prodube, ali tijekom rada prenose i svoju radoznalost, kreativnost i entuzijazam na polaznike – hvali ih Benaković.

Šest voditelja udruge Vjetar u leđa uskoro će završiti međunarodnu edukacija RITHA trening, čime ćemo postati stručnjaci za rad s darovitom djecom (ECHA Specialist in Gifted Education). Želja im je, zaključuje Benaković, osnovati u Zagrebu Centar za darovitost, gdje bi, na jednom mjestu mogli ponuditi identifikaciju darovite djece, savjetovalište za roditelje, radionice za djecu, mentoriranje djece te seminare za stručnjake koji se bave tom djecom.

Tele2 sa 180.000 potpomaže projekte koji unaprjeđuju kvalitetu života djece

Zaklada za unapređenje društvenog poduzetništva i života djece Reach for Change i Tele2 Hrvatska već četvrtu godinu provode natječaj za projekte lokalnih društvenih poduzetnika kojima se unapređuje život i budućnost djece, a odabrane projekte sufinanciraju godinu dana iznosom od 180.000 kuna te kroz program Inkubatora podržavajući ih od ideje do utjecaja. Kroz inkubator program pomažu društvenim poduzetnicima razviti kapacitete za rast i održivost. Nositelje projekata nazivaju Liderima promjena.

Izvor: 24sata.hr