Omiljena vrtlarica: ‘Cijela Hrvatska trebala bi biti zemlja eko uzgoja, no nažalost je nitko tako ne zamišlja niti postoji ikakva vizija o tome. Za mene je to jedini smjer, ne postoji alternativa’
Vijest o povratku omiljenog televizijskog lica, popularne vrtlarice na male ekrane, oduševila je mnoge koji su zahvaljujući njoj zavoljeli vrtlarstvo i biljke. Tome u prilog govore brojne poruke diljem Hrvatske i regije koje je dobivala za vrijeme izbivanja s televizije. No od prošlog vikenda Kornelija Benyovsky Šoštarić vratila se na HTV. Razgovarali smo s njom o utjecaju klimatskih promjena na vrtlarstvo, našem odnosu prema prirodi, ali i o praktičnim savjetima
Premda je diplomirala vrtlarstvo i oblikovanje pejzaža, pravo iskustvo stekla je tek kada je sama počela uzgajati hranu za svoju obitelj. U to vrijeme, prije 15-ak godina, postala je mama i kupila u Zagorju malu trošnu drvenu kuću u kojoj je prepoznala potencijal za nezaboravne trenutke. Šikaru koja je okruživala vikendicu pretvorila je u plodan povrtnjak i od teoretičara i dizajnera vrtova postala pravi stručnjak za vrtlarstvo. Potom je objavila knjigu ‘Zeleni kvadrat’, a onda je na red došla ‘Vrtlarica’, emisija koja je stekla neviđenu popularnost kod publike (objavila je i knjigu ‘Male vrtlarice’ te ‘Biljke koje njeguju’).
Dvije godine Kornelija Benyovsky Šoštarić izbivala je s televizijskih ekrana, a u međuvremenu je za svoje fanove pokrenula internetski projekt ‘Škola vrtlarstva’, održavala razna predavanja i radionice po Hrvatskoj. Sada ponovo gledateljstvo HTV-a podučava i veseli svojim savjetima i pojavom.
Kako je došlo do vašeg povratka na televiziju? Je li vam nedostajala takva vrsta promocije?
Nedostajala mi je emisija iako je za mene bavljenje vrtlarstvom zadovoljstvo, a ne posao. Uživam u tome, međutim snimati o vrtlarstvu ozbiljan je posao. Dug niz godina medijska je komponenta sastavni dio mog života i drago mi je da sam opet počela snimati ono što volim i znam.
Čime ćete intrigirati gledatelje ove sezone?
Ove sezone praktični savjeti koje ljudi očekuju i dalje su tu, ali oni su malo dublji kada govorim o nekim vrstama koje su poznate i o tehnikama uzgoja, s time da sam u svemu tome stavila naglasak na klimatske promjene. Ovog proljeća smo cijeli svibanj, lipanj, čak i dio travnja imali kišu i nismo ništa mogli napraviti. To je ekstremna situacija koji se pojavljuje kao posljedica klimatskih promjena, poput sušnih ljeta, iznimno visokih temperatura ili čestih tuča. Mi koji radimo s biljkama i sa zemljom moramo biti spremni reagirati na takve situacije, odnosno djelovati kao pojedinci koji ne onečišćuju okoliš, čuvati biljni svijet i paziti kakve materijale koristimo. Moramo biti spremni reagirati na ono što se već dogodilo novim tehnikama, vrstama biljaka. Ja to vidim iz svog iskustva jer sam svaki dan u prirodi i vrtu.
Kako se nosite s vremenskim neprilikama, koliko je bilo gubitaka i kako ste to podnijeli?
Teško, jer kao i svi koji rade sa zemljom, moramo se znati prilagoditi. Primjerice neke osjetljive, aromatične, mediteranske biljke koje traže puno sunca propale su zbog kiše i morali smo ih spašavati, seliti u staklenike i odustati od sadnje. Osim toga, vrtlarska sezona ove godine pomaknula se za mjesec dana. No postoji način da vrtlarskim tehnikama pomaknemo sadnju mjesec dana unaprijed i da tako gubitke koje je klima nametnula okrenemo u svoju korist. Time se sada bavim, kako doskočiti tome kada ti vrt pliva u vodi. Može se!
Čitav intervju pročitajte na stranicama Tportala.hr klikom ovdje
