Okrenuli se Gruziji i Rumunjskoj, a trenutno se natječu za 15 ugovora u iznosu od 300 milijuna kuna
U strukturi prihoda Instituta IGH, za godinu dana Rumunjska bi mogla činiti veliki udio, baš kao što to danas čini Gruzija sa svojih 27 posto udjela u poslovnim prihodima u devet mjeseci 2017. godine. Istaknuto je to predsjednik Uprave IGH Ivan Paladina predstavljajući tržišta na kojima posluju, aktualne projekte te nekonsolidirane financijske pokazatelje za prva tri kvartala ove godine koji su sve bolji.
Ostvarili su, naime, poslovne prihode u iznosu od 158 milijuna kuna, što je rast od 48 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Pritom su za to najviše zaslužni, uz Gruziju i domaće tržište, Kosovo i Bosna i Hercegovina. Procjena, pak, je da bi godina mogla završiti sa 211 milijuna kuna poslovnih prihoda. EBITDA iznosi 25,6 milijuna kuna, do kraja godine mogla bi se popeti na 30-ak milijuna kuna, a nakon dvije godine gubitka, sada posluju i s dobiti od 12,8 milijuna kuna.
– Nakon izazovnog financijskog perioda koji je završio predstečajnom nagodbom, posvetili smo se financijskom i operativnom restrukturiranju koje je značilo povratak core biznisu. Pritom smo značajno povećali udio u hidrotehnici, ekologiji i gospodarenju otpadom te planiramo daljenje širenje u tim područjima. Osim toga, i značajna sredstva EU su usmjerena na projekte upravo iz tih područja – rekao je šef IGH, koji je trenutačno prisutan na devet tržišta, imaju ugovorenih, a neizvršenih aktivnih ugovora teških 275 milijuna kuna u prvih devet mjeseci ove godine, s time da velika očekivanja imaju od gruzijskog i rumunjskog tržišta. Sudjeluju i na brojnim natječajima, a ukupna vrijednost 15 najvažnijih iznosi 500 milijuna kuna, dok očekivani udio IGH iznosi 300 milijuna kuna.
Govoreći generalno o tržištima, Paladina se osvrnuo i na aktualne projekte u kojim sudjeluju i nude svoje usluge. Među njima je projekt Most Drava, čija se ukupna vrijednost penje na 125 milijuna eura, zatim autoceste Kosovo, što je projekt ukupno vrijedan 825 milijuna eura, cestovna mreža Gruzija (420 milijuna eura), pristupne ceste Pelješkom mostu (87 milijuna eura), itd. U budućnosti im je važna i željeznica pa tako rade i na projektu željezničke pruge Škriljevo-Rijeka-Jurdani, ukupne vrijednosti od 300 milijuna eura te na projektu gradnje željezničke pruge Dugo Selo-Križevci, ukupne vrijednosti 200 milijuna eura. Nadalje, bitni su im i sustavi odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda te rade na nekoliko takvih projekata u Hrvatskoj, ukupne vrijednosti od 22,5 do 327 milijuna eura.
Što se tiče predstečajne nagodbe, Paladina je izvijestio da je plaćeno 70 posto obveza svim vjerovnicima osim financijskih te da ukupne podmirene obveze iznose oko 130 milijuna kuna, od čega oko 100 milijuna kuna u gotovini. Dosad su se financijskim vjerovnicima podmirivale samo kamate, a sredinom ove godine trebalo je početi otplaćivati i glavnicu, no prva rata nije podmirena.
– Aktivno razgovaramo s financijskim vjerovnicima i tražimo modalitete kako da rasteretimo naš cash flow, prije svega za ostatak ove i iduću godinu. Vjerujem da ćemo uspjeti u tome. Izazovne su nam samo još ova i iduća godina – konstatirao je Paladina.
Izvor: Jutarnji List
