Norvežani recikliraju 97 posto, kažu – nije problem plastika već ponašanje ljudi
Jednu po jednu, starija gospođa ubacuje prazne plastične boce u kante postavljene ispred supermarketa u Oslu. Zahvaljujući usavršenom sistemu odlaganja, Norveška reciklira gotovo sve svoje plastične boce.
“U svakom slučaju ih se morate riješiti, pa zašto onda to ne činiti inteligentno”, kaže sedamdesetogodišnja Norvežanka dok joj uređaj izbacuje priznanicu s barkodom na 30 kruna koju može potrošiti u supermarketu ili je unovčiti na blagajni.
Norveška je sa stopom recikliranja od 97 posto deset godina ispred ciljeva EU-a, koja je odredila da države do 2029. moraju reciklirati 90 posto plastičnih boca. U Francuskoj ili Engleskoj, na primer, postotak recikliranja iznosi oko 60 posto.
Za norveški uspjeh ključnim se smatra upravo sistem odlaganja. Kupci plaćaju nekoliko dodatnih centi kada kupuju piće u plastičnim bocama. Dodati iznos im se vraća kad vrate praznu bocu.
“Kupcima poručujemo da kupuju proizvod, ali posuđuju pakovanje”, pojašnjava Kjel Olav Maldum, lider Infinituma, tvrtke koja vodi sistem prikupljanja plastičnih boca.
Koncept povraćaja praznih boca postao je toliko raširen da u norveškom ima i svoj glagol – pante.
Više od milijardu i sto milijuna plastičnih boca i aluminijskih limenki vraćeno je 2018. na mjestima za odlaganje u supermarketima, benzinskim stanicama i malim prodavnicama.
U Fetsundu, tridesetak kilometara od Osla, stalna je kolona kamiona koji dovoze prazne boce u glavni Infinitumov centar za procesuiranje.
Plastične boce u kojima su nekada bili voda ili sok razvrstavaju se, kompresiraju i stavljaju na palete koje podsjećaju na ogromne Rubikonove kocke.
Svaka nova plastična boca sadrži oko 10 posto recikliranog materijala, a Norvežani se nadaju da će taj nivo povećati regresivnim porezom koji bi trebalo da motivira proizvođače da koriste recikliranu plastiku umjesto nove, trenutno jeftinije.
U takvom primjeru kružne ekonomije, ono što neki smatraju otpadom postaje resurs.
Plastično je fantastično
Ideja se “prima” i drugdje. “Jedan primer je Litva gdje je zabilježeno 34 posto povrata prije uvođenja sistema prikupljanja, a dvije godine ranije evidentirano je 92 posto”, kaže Maldum.
Larisa Copelo iz ekološke organizacije zaštite “Zero Waste Europe” kaže da su sistemi povrata jedini načini da se ispune ciljevi EU-a.
Premda norveška industrija recikliranja priznaje da ovaj problem treba riješiti što prije, njeni stručnjaci smatraju da plastika, lagan, praktičan i jeftin materijal, još ima budućnost.
“Nije problem u plastici, nego u ljudima i njihovu ponašanju”, kaže Maldum. “Plastika je fantastična, ali ne u prirodi”.
Izvor: N1
