Neuobičajen pothvat hrvatskih farmera u Zlatnoj dolini, spasili mljekaru i postali vlasnici
Za neuobičajen poslovni pothvat u Hrvatskoj odlučilo se 13 proizvođača mlijeka. Farmeri iz Kutjeva, Pleternice, Jakšića i Čaglina su otkupili obiteljsku Mljekaru BiZ u Buku, malom mjestu u Požeško-slavonskoj županiji i tako su kao izravni proizvođači mlijeka postali i novi vlasnici mljekare piše Tportal.hr
Udruženi farmeri okupljeni u Uzgojno poslovno obrazovnom centru Simentalac (UPOCentar) iz Kutjeva, Mljekarom BiZ upravljaju od prošloga travnja. Otkupili su je od njezinih osnivača, obitelji Bošnjak koji su ju vodili pune 23 godine. Od 13 zadrugara njih 11 su i farmeri. Na popisu novih vlasnika je i bivši vlasnik te novoimenovani direktor. Svi su s područja Kutjeva, Pleternice, Jakšića i Čaglina, mjesta u Požeško-slavonskoj županiji.
‘Od prije osam mjeseci Mljekara BiZ funkcionira na zadružnom principu. U Hrvatskoj je to jedinstven model. Kako zadruga ima i status proizvođačke organizacije, pridruženih članova Zadruge je dodatnih 31 koji dolaze osim s područja Požeško-slavonske i iz okolnih županija, Brodsko-posavske, Osječko-baranjske, Bjelovarsko-bilogorske i Vukovarsko-srijemske’, govori za tportal Miroslav Kovač, direktor Mljekare BiZ.
Dok je dnevni kapacitet mljekare 10.000 litara, sami zadrugari dnevno proizvedu između 6500 i 7000 litara, a ostatak do 8.500 litara prikupe od ostalih dobavljača koji su ostali vjerni predaji mlijeka i nakon dolaska novih vlasnika, zadrugara. Riječ je o malim farmerima iz sela na području s kojega se otkupljuje mlijeko.
‘Samo članovi zadruge koji su se odlučili na vlasništvo u mljekari uzgajaju oko 500 mliječnih krava, a to znači da na svojim gospodarstvima vode brigu za oko 1000 goveda svih kategorija’, objašnjava Kovač.
U ovoj se zadružnoj mljekari proizvodi sve, od svježega mlijeka i jogurta preko kiselog i slatkog vrhnja do mliječnih namaza, svježeg te mekanih, polutvrdih i tvrdih sireva, ali i maslaca te kajmaka. Oni završavaju na policama vlastitih trgovina koje su otvorili u Vinkovcima, Đakovu, Osijeku, Požegi, Pleternici, Kutini, Ivanić Gradu, u Rijeci na tržnici i Srdoči, Viškovu te najnovijoj u zagrebačkom Voltinom naselju.
‘Trenutno imamo 13 trgovina. No, proizvode plasiramo i kroz trgovačke lance. Najviše u Sparu i to na nacionalnoj razini, ali i kroz Kaufland te Konzum regionalno. Nekoliko puta godišnje i putem Lidla. Proizvodi završavaju i u manjim lokalnim trgovačkim lancima, lokalnim školama, vrtićima, pekarama i slastičarnama’, nabraja Kovač gdje se sve mogu naći njihovi proizvodi.
Za sada ne izvoze, dodaje, ali su se za njih raspitivali hrvatski iseljenici u zapadnoeuropskim zemljama.
Od kada su postali vlasnicima, zadrugari su povećali i broj zaposlenih u Mljekari za deset novih radnika. Tako ih je sa zatečenih 28 kroz osam mjeseci narastao na njih 38 zaposlenih u preradi, distribuciji, prodaji i administraciji.
‘Upravo je to još jedan važan detalj života u zajednici i Slavoniji iz koje se ljudi iseljavaju. Važno je to i kako bi naglasili snagu odluke vlasnika, proizvođača mlijeka, da na sebe preuzmu odgovornost daljnjeg funkcioniranja mljekare kako se ne bi ugasila i tako prekinuo kontinuitet života stotinjak obitelji koji su direktno ovisili o njenom opstanku’, tumači direktor Mljekare BiZ koja je prema službenim podacima Poslovne Hrvatske 2016. godine uprihodila 7,58 milijuna kuna dok ju je zaključila s minusom od 766 tisuća kuna, ali novi vlasnici vjeruju kako će on biti manji na kraju 2017.
Je li teško na ovom, za Hrvatsku trenutno, neuobičajenom principu, s mliječnim proizvodima osvojiti tržište?
‘Nije jednostavno iz više razloga, što naših vlastitih problema kao i onih samoga tržišta koje nije organizirano i fer. U našem smo modelu spojili uzgoj, proizvodnju, preradu, distribuciju i prodaju. Svaka od sastavnica ima svojih specifičnosti i zakonitosti koje su do sada bile gotovo odvojene jedna od druge. Sami smo u tome bez pretjerano puno iskustva, a niti smo mogli učiti od drugih u našem okruženju. Zato smo odlučili sažeti iskustva i znanje u jednom modelu i s puno vjere započeti projekt na bazi vlastitog domaćeg mlijeka koje je naša najveća snaga i prednost, a koju u što kraćem vremenu moramo iskoristiti’, odgovara nam Kovač.
Za sada su, dodaje, u fazi opstanka i razvoja, a njihovi planovi proširivanja kako kapaciteta i novih zapošljavanja ovisit će o statusu na tržištu, prodaji mlijeka i mliječnih proizvoda.
‘Ima planova, ali ćemo se zadržati u sadašnjim okvirima i poziciji dok za svu količinu mlijeka kojega dnevno otkupljujemo, pronađemo tržište. Na dobrom smo putu, a najviše nam u tome mogu pomoći potrošači, uz svakako kvalitetu proizvoda koji izlaze iz mljekare. Šansu su smo si sami priredili’, kaže ovaj direktor napominjući kako se u rad mljekare mogu uključiti i drugi zainteresirani jer je zadruga otvorena zajednica, ali prethodno moraju zadovoljiti kriterije što je, napominje, stvar dogovora.
Izvor: Tportal.hr
