Naš znanstvenik u 1% najutjecajnijih u svijetu, evo na kojim projektima trenutno radi
Sven Lončarić, profesor na zagrebačkom FER-u, među 1% najcitiranijih za cjelokupnu karijeru.
Među 160.000 najcitiranijih znanstvenika svijeta u 22 polja i 176 grana znanosti, prema studiji koju je provela istraživačka grupa s prestižnog američkog sveučilišta Stanford, nalazi se i 47 hrvatskih.
Studija je rangirala znanstvenike prema citiranosti tijekom cijele njihove karijere i citiranju u 2019., a na temelju Scopus baze koja mjeri utjecaj znanstvenika.
Analizirani su citati od 1996. do 2019. godine. Na obje liste u samom vrhu pozicioniran je prof. dr. Sven Lončarić sa zagrebačkog Fakulteta elektrotehnike i računarstva (FER) – u top 1% svjetskih znanstvenika je u području Artificial Intelligence and Image Processing (umjetna inteligencija i analiza slike) za cjelokupnu karijeru i u najutjecajnijih 2% u istom području za 2019. godinu.
FER u globalnoj eliti ima još predstavnika – u top 2% citiranosti za cijelu karijeru je i prof.dr. Dubravko Babić, a na listi najviše navođenja izvora za 2019. su u top 2% i prof.dr. Hrvoje Pandžić i prof.dr. Damir Žarko. O značenju ove studije, važnosti umjetne inteligencije u znanosti i gospodarstvu, te utjecaju tehnologije i znanosti, razgovarali smo s profesorom Lončarićem.
Vaši radovi su dakle spominjani u cijelom svijetu, što se najčešće citira?
Moje područje istraživanja je računalna obrada i analiza slika. Budući da se slike pojavljuju u mnogim područjima kao što su npr. medicina, industrijska automatizacija, automobilska industrija, astronomija, poljoprivredna, meteorologija i druga područja, postoji veliki broj raznovrsnih primjena obrade slika.
Neki od mojih najcitiranijih radova su u području analize oblika u računalnom vidu te radovi u vezi primjena analize slike u biomedicini. Razvojem uređaja za medicinsko oslikavanje, kao što su npr. računalna tomografija, magnetska rezonancija, ultrazvuk, te razni modaliteti snimanja u nuklearnoj medicini, u medicini je također došao do izražaja trend prikupljanja sve veće količine podataka o pacijentima, što omogućuje unaprjeđenje dijagnostičkih i terapijskih postupaka u medicini.
Naravno, to zahtijeva zajednički rad inženjera i liječnika na razvoju novih kvantitativnih metoda za analizu podataka u medicini te suradnju na takvim interdisciplinarnim istraživačkim i razvojnim projektima. Kroz višegodišnji rad u području analize slika u biomedicini u mojem istraživačkom laboratoriju najviše smo se bavili analizom slika u kardiologiji, oftalmologiji i neuroradiologiji pa su u tim područjima i neki od naših najcitiranijih radova.
Čitav intervju pročitajte ovdje
Izvor: Poslovni.hr
