‘Najveće globalnih firme žele da im tu bude matična luka, otvorit će tisuće radnih mjesta’

“Ovo je luka budućnosti: u njoj mogu pristajati i kruzeri od 400 metara, i to cijele godine.Neke od najvećih svjetskih brodarskih kompanija žele da im Gaženica bude matična luka. To će otvoriti tisuće radnih mjesta i Zadrani se više neće iseljavati”

Neke od najvećih svjetskih brodarskih kompanija za kruzere žele da im matična luka iz koje će kretati na krstarenja Mediteranom bude – Zadar. Da se s njima o tome već vode pregovori potvrđuje predsjednik upravnog vijeća zadarske Lučke uprave Božidar Longin koji je ujedno i zamjenik župana Zadarske županije i HDZ-ov kandidat za župana na skorim lokalnim izborima. Zadnjih su godina, objašnjava, zbog sigurnosne situacije mnogi kruzeri dugački i nekoliko stotina metara napustili Istanbul kao i luke na sjeveru Afrike te intenzivno tragaju za novim lokacijama za isplovljavanje na kojima će između krstarenja provoditi dane predviđene za popravke i redovno održavanje te opskrbu ogromnim količinama hrane i pića potrebnima na jednom krstarenju za oko 2000 putnika i 1000 članova posade koliko ih se obično ukrca na kruzer dužine 250 metara.

Ima, dakako, i većih kruzera, a čak i oni najveći od 400 metara mogu pristajati u zadarskoj luci Gaženica koju Longin kao i zadarski gradonačelnik Božidar Kalmeta smatraju povijesnim projektom za Zadar zahvaljujući kojem će se u narednim godinama otvoriti tisuće novih radnih mjesta.

Još od prošle godina trajekti i većina teretnih i ribarskih brodova više ne pristaju u staroj luci na zadarskom Poluotoku jer je u Gaženici otvorena nova putnička luka koju s autocestom Dalmatinom izravno povezuje četverotračna 17 kilometara dugačka brza cesta popularno prozvana Kalmetina po uskoro bivšem zadarskom gradonačelniku koji je odradio i dva četverogodišnja mandata kao ministar mora, prometa i infrastrukture.

Uz novo pristaništa za trajekte, kruzere i druge putničke brodove punom se parom gradi ogromna moderna zgrada putničkog terminala koja bi trebala biti završena do kraja ove godine i omogućiti dolazak većeg broja kruzera, pa i onih kojima će Zadar biti matična luka.

No to je samo dio ambicioznog projekta Gaženica u koji je do sada uloženo više od 150 milijuna eura i koji, uvjeren je Longin, više ništa ne može zaustaviti.

“Ovo je za Zadar šansa života, a za Hrvatsku luka budućnosti. Zadar ima centralnu poziciju na hrvatskoj obali, izravan ulaz u luku s autoceste, a u neposrednoj blizini luke su željeznica i zračna luka koja će nakon produljenja piste uskoro moći prihvatiti i najveće putničke zrakoplove. S oko tri milijuna putnika godišnje smo uz Split najveća hrvatska pomorska putnička luka. Generacije Zadrana su sanjale o premještanju teretnog prometa iz stare gradske jezgre odakle sada polaze još samo brze putničke linije za Preko na Ugljanu i Dugi otok te neki katamarani čime je oslobođen prostor za prihvat turističkih jahti i brodova i uređenje buduće marine u uvali po uzoru na Monte Carlo”, govori Longin i otkriva kako se nova luka Gaženica sastoji od četiri gata i 12 vezova od kojih je 7 predviđeno za domaći, a 5 za međunarodni promet.

Njemački kredit

Pokraj privremene montažne putničke zgrade upravo se gradi benzinska pumpa koja će biti otvorena do početka ovogodišnje turističke sezone.

Na novoj zgradi putničkog terminala koju je isprojektirao IGH i koja će svojom veličinom, dizajnom i sadržajima biti najveća i najmodernija u Hrvatskoj, pri kraju su radovi na armiranobetonskoj konstrukciji nepravilnog oblika koja se u dužinu prostire na 337, a u širinu na 110 metara. Vrijednost radova je 30,8 milijuna eura s PDV-om i financiraju se kreditom Njemačke razvojne banke KfW uz kamatnu stopu od svega 0,26 posto. U prizem­lju i na prvom katu zgrada će imati površinu od 24.537 kvadrata. Putnici kruzera će s prvog kata do brodova dolaziti ostakljenim prolazom na stupovima iznad glavnoga gata tzv. skywayom.

Faze radova

Radovi su, podsjeća Longin, u Gaženici započeli 2009. i već iduće godine je dovršena prva faza nasipavanja mora i formiranja obale vrijedna 40 milijuna eura. Uslijedila je 110 milijuna eura vrijedna druga faza izgradnje obalnih zidova, pristupnih cesta i svih potrebnih instalacija. KfW je osigurao 120 milijuna eura, a još 76 milijuna eura Europska banka za obnovu i razvoj.

Nositelj projekta je zadarska Lučka uprava koja spada pod Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture. Nekoliko godina su, dok je ministar bio Siniša Hajdaš Dončić, radovi, ističe Longin, uglavnom stajali, a u rujnu prošle godine napokon je krenula gradnja putničkog terminala. Od do sada osiguranih kreditnih sredstava ostat će, kaže Longin, na raspolaganju još 17 milijuna eura koje će se utrošiti u izgradnju obalnog zida za teretnu luku.

Natječaj za koncesiju

Longin otkriva kako će međunarodnim i domaćim putničkim prometom upravljati koncesionar za čiji će izbor uskoro biti raspisan natječaj. Koncesija bi se izdala na razdoblje od 20 godina, a koncesijska naknada koja bi imala svoj fiksni i varijabilni dio ovisan o prometu bi djelomično pokrivala troškove otplate kredita. Godišnja rata kredita, otkriva Longin, iznosi 14,2 milijuna eura i trebao bi biti otplaćen do 2022. godine. Koncesionaru će biti u interesu značajno povećanje putničkog prometa, a za očekivati je da će ponovno biti uspostavljena redovita trajektna linija između Zadra i talijanske Ancone koja je desetljećima bila glavna putnička pomorska veza između Hrvatske i Italije budući da je plovidba iz Ancone do Zadra osjetno, oko 40 milja, kraća nego do Splita. Također postoji interes za uspostavom linija i prema drugim talijanskim gradovima, primjerice Veneciji. No, najveće povećanje broja putnika mogu donijeti kruzeri.

“Većina gostiju na kruzerima ima iznad­prosječnu platežnu moć i malo koji troši manje od 100 eura dnevno ne računajući smještaj. Ako bi se na kruzer ukrcavali u Zadru, većina bi u grad došla dan ili dva prije, pa će nam trebati i novi smještajni kapaciteti u hotelima. Nadamo se da će već iduće godine iz Zadra kao matične luke svaki tjedan isplovljavati dva kruzera. Iz Venecije, koja živi od kruzera, isplovljava ih 8 dnevno i tamo vlada velika gužva zbog čega brodari traže nove luke i stoga nam već nekoliko respektabilnih brodarskih kompanija kuca na vrata. A za razliku od Venecije, u kojoj od jeseni do proljeća često vladaju velike magle, kod nas sezona može trajati gotovo cijele godine”, ističe Longin.

Iskrcaj ribe

Prema njegovim riječima, u Gaženici će biti i veliki ribarski centar za čiju se gradnju trenutno izrađuje projektna dokumentacija te je u tijeku ishođenje građevinske dozvole, a za infrastrukturne radove osigurano je pet milijuna eura iz fondova Europske unije. I na otoku Ugljanu će se graditi pet milijuna eura vrijedna ribarska luka Lamjana, za koju je već izdana građevinska dozvola i kojom također gospodari zadarska Lučka uprava.

“U Zadarskoj županiji uzgoji se 80 posto bijele ribe i 70 posto tune u Hrvatskoj. Polovica ukupnog iskrcaja ribe u Hrvatskoj se obavlja ovdje u Gaženici, koja je tako već postala najveća hrvatska ribarska iskrcajna luka. Slijedi gradnja obalnog zida dužine 250 metara i dodatnih sto metara koje će koristiti tvrtka Cromaris, koja u Gaženici ima pogon za preradu bijele ribe. U županiji imamo više od 200 velikih ribarskih brodova koji se sada vežu po lukama u malim mjestima. Cilj je da im svima matične luke budu Gaženica i Lamjana te da se prostor za vezivanje u malim mjestima oslobodi za turističke potrebe. Ovdje će biti i veliki lift za izvlačenje ribarskih brodova iz mora da bi ih se prebacilo na drugu stranu ceste gdje će biti veliki servisni centar za njihovo održavanje koji će graditi hrvatska tvrtka Max Plastika, kojoj smo dali koncesiju i koja će investirati oko 8 milijuna eura. Predviđene su i hladnjače za skladištenje ribe, a sadašnja montažna zgrada putničkog terminala će biti prebačena preko ceste i u njoj će se nalaziti Dom za ribare u kojem će biti prostorije Ministarstva poljoprivrede koje je nadležno za ribarstvo, Ribarske inspekcije, Upisnika za ribare, ribarskih zadruga… A pokraj ribarskog doma će biti trgovački centar specijaliziran za ribare u kojem će se prodavati rezervni dijelove za brodske motore kao i ribarska oprema”, govori Longin koji vjeruje da će nova ribarska luka započeti s radom već iduće godine. Na mjestu današnjeg parkirališta, u neposrednoj blizini gradilišta putničkog terminala slijedi gradnja četverokatnice u kojoj će biti hotel sa stotinu soba s pogledom na more, trgovački centar s oko 3000 kvadratnih metara i garaža s 400 parkirnih mjesta. I ta investicija uskoro kreće, a iza nje stoji tvrtka Sarag, koja je od Lučke uprave dobila koncesiju. Za potrebe luke će se na otvorenom urediti još 550 parkirališnih mjesta.

Preusmjeravanje brodova

“Svi ti novi sadržaji – poput hotela, trgovačkog centra, banaka, mjenjačnica, restorana, kafića i ostaloga – u narednih će nekoliko godina otvoriti tisuće novih radnih mjesta. Prije isplovljavanja kruzera iz matične luke svaki član posade mora proći zdravstveni pregled, što znači da će se u gradu razvijati i zdravstvene usluge. Ova je luka stoga budućnost za Zadar, Zadarsku županiju, ali i šire, a koja se temelji na razvoju turizma, raznih usluga kao i proizvodnji hrane, odnosno ribarstvu na moru i poljoprivredi u zaleđu. A cilj svega je da se ni jedan mladi čovjek nema potrebu seliti iz Zadra jer u njemu ne može pronaći posao. Zadar ima sjajnu perspektivu i posla će sigurno ovdje biti. Oduvijek smo bili grad mladih s najstarijim sveučilištem na ovom dijelu Mediterana. U povijesti smo bili važno sjecište putova, a sada želimo preko Gaženice povezati panonski bazen sa srednjom Italijom”, ističe Longin. Dodaje kako kroz Sueski kanal godišnje prođe milijardu tona robe, a cilj je da se pet posto tog prometa skrene u Jadransko more. Danas 60 posto brodova koji kroz Suez uđu u Mediteran ima odredište u lukama na sjeveru Europe. Stoga, zaključuje, Hrvatska uz Rijeku treba još nekoliko jakih teretnih luka poput Ploča, Splita, Šibenika, ali i Zadra u koji danas gotovo i ne uplovljavaju brodovi s kontejnerima. Teretna luka kojom kao koncesionar upravlja tvrtka Luka d.o.o. ipak ima nešto prometa, a sva infrastruktura potječe iz socijalističkih vremena.

Prostor za 150 šlepera

U Gaženici je u planu izgradnja tzv. ro-ro rampe, odnosno 272 metra dugačkog pristaništa za velike trajekte u koje može stati i 150 šlepera nakrcanih robom koji u Europu trenutno najviše stižu iz Turske i glavno odredište u Jadranu im je luka Trst, a Zadar im je, kaže Longin, zanimljiv zbog prometnog položaja. Za tu investiciju vrijednu 14,2 milijuna kuna Lučka uprava, dodaje, već ima građevinsku dozvolu i gradnja bi trebala početi do ove jeseni da bi prvi brodovi mogli pristizati već iduće godine.

Božidar Kalmeta se prisjeća kako je još ratne 1993. započela izrada studija i prostornih planova za luku Gaženica koju je početkom dvijetisućitih Vlada Ivice Račana proglasila lukom od državnog interesa. Sanaderova Vlada, u kojoj je Kalmeta bio ministar pomorstva i prometa, 2006. pristaje dati državna jamstva za kredite, a luka ubrzo ulazi i u Bijelu knjigu prometa EU čime dobiva status važnog europskog projekta. Godinu dana kasnije dovršava se spojna cesta s autocestom kojoj su se tada mnogi rugali da vodi u ništa.

“Uz autocestu je luka Gaženica za Zadar projekt stoljeća. Grad mora iskoristiti svoj geostrateški položaj idealan da bude prometno čvorište. S projektom Gaženica smo danas korak ispred svih drugih gradova u Hrvatskoj i nitko nas više ne može dostići iako su u doba Milanovićeve Vlade neki lobiji, iza kojih su očito stajali neki drugi gradovi na Jadranu, pokušali opstruirati ovaj projekt. Što će nam more ako nemamo infrastrukturu potrebnu za plovidbu i trgovanje? Uz Rijeku kao vodeću kontejnersku luku i Split kao putničku treba nam i Zadar kao najveći home port za kruzere i luka za ro-ro promet”, kaže Kalmeta i nastavlja:

“Na cijelom Jadranu, uključujući Hrvatsku, Sloveniju i Italiju, ima toliko potencijalnog prometa da luke ne moraju jedne drugima biti konkurencija, nego svi zajedno možemo konkurirati lukama sjeverne Europe tako da privučemo što više brodova u Jadran. Roba koja je kroz Suez brodovima doplovila u Europu, do Münchena ili Budimpešte stiže sedam dana prije preko Zadra nego preko Hamburga. Zadar se sada čvrsto pozicionirao kao prometno čvorište za narednih barem 50 pa i sto godina”, govori Kalmeta, koji smatra Gaženicu najvrednijim od svih projekata na kojima je radio u svojih 25 godina političke karijere. Poznato je da na nadolazećim izborima nije kandidat za gradonačelnika.

“Prepuštam Zadar na upravljanje drugim ljudima, a kada danas vidim Gaženicu, srce mi je na mjestu”, zaključuje Kalmeta. Kao dvije najvažnije stvari u Zadru ističe luku i sveučilište i uvjeren je kako će grad u narednim godinama doživjeti veliki gospodarski uzlet.

Izvor: Jutarnji List