Lemić brdo kod Karlovca prva od devet saniranih ‘crnih’ točaka u Hrvatskoj
Lemić brdo kod Karlovca, prva je od devet “crnih”, većim količinama opasnog otpada preopterećenih točaka u Hrvatskoj, u potpunosti sanirano, zatvoreno i spremno za predaju u vlasništvo Ministarstva državne imovine kao očišćeno zemljište, rečeno je na današnjoj konferenciji za novinare u Karlovcu kojoj su uz lokalne čelnike prisustvovali i ministar zaštite okoliša i energetike Slaven Dobrović, te vršitelj dužnosti direktora Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Ljubomir Majdandžić sa suradnicima piše Lider.media
Lemić brdo, naglašeno je na presici, ujedno je prva sanirana hrvatska “crna točka” sanirana novcem iz EU-fonda, jer u ukupnoj investiciji od 19.269.589 kuna, bespovratni udio iz Operativnog programa “Zaštita okoliša” 2007-2013. iznosi 10.094.304 kune. Za sanaciju ostalih crnih točaka, kad za njih bude dovršena dokumentacija, stajat će, rečeno je, na raspolaganju također sredstva ESI fondova, ovaj puta iz Operativnog programa “Konkurentnost i kohezija”.
S Lemić Brda je odvezeno i zbrinuto 526 tona miješanog komunalnog otpada, 186 kubika vodenog tekućeg otpada, 235 tona crne ljepljive mase vsoke viskoznosti, 3.107 tona onečišćenog tla, 544 kg kiselina, 60 kg otpadnih boja i lakova. U kazetu za odlaganje anorganskog otpada odloženo je oko 4.000 kubnih metara onečišćenog tla, u onu za odlaganje organskog 5.500, a cijela lokacija zatravnjena.
Lemić brdo bilo je zbog 16-metarski debelog nepropusnog sloja gline odabrano za “divlje” odlaganje industrijskog otpada iz karlovačke aglomeracije u razdoblju od 1975. do 1986. godine, a aktivnosti i planiranje njegove sanacije započele su službeno 2005. godine uvrštavanjem Lemić brda u Strategiju gospodarenja otpadom RH, a budući da pravne osobe “onečišćivača” koji bi trebao snositi troškove sanacije više nema, sanacija je pala na trošak Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost kao predstavnika države.
Nakon što je godinama s tada pretpostavljanih 22,5 milijuna kuna Lemić brdo stalno bilo neizostavni dio predizbornih kampanja, konačno je javnim natječajem u travnju 2014. godine za izvođača odabrana zajednica ponuđača u sastavu CIAK, EURCO i Bioinstitut, a nadzor je bio povjeren Interkonzaltingu i Hudec Planu. Stvarni radovi na lokaciji započeli su početkom kolovoza 2014. godine, a analizom sadržaja brojnih jama utvrđene su tvari mazut, mulj iz taložnika, filter pogače, otpadni terolan, PVC mase i tekstil, soli sumporne kiseline, soli za kaljenje, fluorescentne boje, koncentrati dušične, sumporne, solne, fosforne i kromne kiseline, od čega je najproblematičniji dio, za koji u Hrvatskoj nema odgovarajućeg načina zbrinjavanja ili tretiranja, izvezen u specijalizirane pogone u Njemačkoj i Austriji. Ostalo je raznim postupcima pretvoreno u više vrsta manje opasnog ili neutralnog otpada odloženog u kasetama za odlaganje organskog i anorganskog otpada na samoj lokaciji.
Govoreći o budućnosti regionalnih centara za gospodarenje otpadom, kao što su Babina gora kod Karlovca ili Lećevica kod Splita, Dobrović se prije njihove izgradnje više založio za uspostavu sustava odvojenog prikupljanja otpada, čime bi se stvorili uvjeti da zaživi cirkularna ekonomija, a otpad pretvori u izvor ponovo upotrebljivih sirovina.
Dobrović je kazao i da on ne stopira izgradnju Centra Lećevica, već ističe da je manjkavim hidroistražnim radovima na tamošnjem kraškom terenu previđena povezanost te lokacije s rijekom Jadro. Istovremeno, neuvjetno splitsko odlagalište otpada Karepovac Dobrović smatra nužnim rješenjem do izgradnje Lećevice, ali uz uvjet uređenja nove plohe za prihvat otpada, jer ne vidi drugu lokaciju za odlaganje otpada do otvorenja Lećevice, ako njenu gradnju uopće dopuste rezultati temeljitih istraživanja koja valja provesti. Po Dobrovićevom mišljenju, za takvo stanje u Splitu dovela je neusklađenost politika na lokalnoj i županijskoj razini.
Izvor: Lider.media
