Krk dobio EU priznanje i ušao među deset energetski održivih otoka Europske unije
Tajništvo za čistu energiju na EU otocima ističe da su Krčani još 2012. godine donijeli strategiju »Otok s 0 posto emisije CO2«, i to s ciljem da svoj otok učine prvim CO2 neutralnim i energetski samodostatnim otokom na Mediteranu. Tajništvo za čistu energiju na EU otocima uvrstilo je Krk u red deset najboljih primjera dobre prakse u cijeloj Europi vezane za energetsku tranziciju
KRK – Da je otok Krk, kao jedan od hrvatskih predvodnika u nastojanjima provođenja programa povezanih s ekologijom, energetskom učinkovitošću, ali i prelaskom na čiste izvore, prepoznat i u europskim okvirima, potvrđuje i činjenica da je taj kvarnerski otok Tajništvo za čistu energiju na EU otocima uvrstilo u red deset najboljih primjera dobre prakse u cijeloj Europi vezane za energetsku tranziciju.
Bodulima je sad tako i iz Bruxellesa poručeno da ih i u prijestolnici EU-a »vide, prate i prepoznaju« u smislu njihovih nastojanja da svoj otok učine čistim, odnosno zelenim i (energetski) održivim.
A to baš i nije lak niti jednostavan zadatak.
Osim otoka Krka, jedinog hrvatskog otoka koji su predstavnici tog Tajništva uvrstili na prestižnu listu europskih energetsko-tranzicijskih otočnih najprimjera, na popisu primjera dobre prakse našli su se i nizozemski otok Ameland, irski Aran Islands, portugalski Azori, škotski Isle of Gigha, švedski Gotland, španjolska Menorca, talijanska Pantelleria, danski Samso te grčki Tilos.
Prema onome što stoji u dokumentu kojim je spomenuto Tajništvo, sad i u europskim okvirima, potvrdilo lidersku poziciju otoka Krka, ističe se i podsjeća da su Krčani još 2012. godine donijeli svoju strategiju »Otok s 0 posto emisije CO2«, i to s ciljem da svoj otok učine prvim CO2 neutralnim i energetski samodostatnim otokom na Mediteranu.
Studija razvoja
Krk je u međuvremenu napravio i studiju razvoja vjetroelektrana i integracije solarnih elektrana.
Primjenom LED tehnologija smanjena je potrošnja električne energije s 1,02 milijuna kWh u 2010. godini na 734.864 kWh u 2018. godini.
A kako bi smanjili emisije ispušnih plinova, odnosno ugljičnog dioksida koji u 53 posto ukupne emisija na otoku dolazi iz prometa, Boduli su se potrudili i oko programa elektromobilnosti izgradnjom 12 punionica za električna vozila, a u novije vrijeme i osam punionica za 80-ak elektrobicikala (koji bi uskoro trebali ući u uporabu posredstvom sustava bike-sharinga).
Otok Krk, priznaju to i vrednuju u tom nedavno objavljenom dokumentu predstavnici spomenutog tijela EU uprave, ima i svoju energetsku zadrugu (također osnovanu 2012. godine), a nedavno su osnovane dvije tvrtke za upravljanje energetskom tranzicijom – Otok Krk Energija (koja će koordinirati proces proizvodnje i prijenosa ekološki čiste, sunčeve energije s buduće solarne elektrane Barbičin), ali i Smart Island Krk koja bi se, po nakani njenih osnivača iz krugova lokalne samouprave, trebala usredotočiti na pametne procese i digitalizaciju.
Otok Krk Energija, treba podsjetiti, razvija, odnosno za gradnju priprema plan izgradnje i stavljanja u funkciju solarne elektrane od 5 MW koja bi već tijekom ove godine trebala niknuti iznad Baške i koja bi, prema planu predstavnika otočnih lokalnih samouprava i komunalaca, suvlasništvo u tom projektu (i objektu) trebala omogućiti i svim otočanima, odnosno otočnim tvrtkama.
Ažurirana inačica
U istom se dokumentu što ga je objavilo Tajništvo za čistu energiju na EU otocima podsjeća i da su lokalne vlasti na Krku 2018. usvojile ažuriranu inačicu svoje »Strategije razvoja nulte emisije CO2«, i to kao poticaj za integrirani i održivi razvoj otoka.
Tim se nastojanjima, stoji u obrazloženju, introducirao dugoročan socio-ekonomsko razvojni model, s posebnim naglaskom na štednju energije povećanjem energetske učinkovitosti i udjela obnovljivih izvora energije (vjetra, sunca i bioplina).
Strategijom se u bliskoj budućnosti na Krku predviđa oko 36,8 MWP od novih fotonaponskih instalacija (na krovovima), ali i dodatnih 4 MWP fotonaponskih instalacija na zemlji.
Uz to, planom se cilja i na 25,2 MWP energije od vjetroelektrana te 250 KWP od bioplinskih postrojenja.
Investicijom, čija je sveukupna vrijednost procijenjena na 89,65 milijuna eura, očekuje se da će se Krk u idućim desetljećima učiniti potpuno energetski neovisnim, zaključuju predstavnici spomenutog Tajništva u svom dokumentu kojim su opisana i europskoj javnosti predstavljena sva krčka dostignuća i planovi.
Izvor: Novilist.hr
