Konzumiranje sezonskog voća i povrća odlično je za vaše zdravlje
Moderna prehrana i dostupnost svih vrsta namirnica tokom cijele godine su omogućili da odjel voća i povrća u supermarketima izgleda isto u siječnju i srpnju. Koliko god izgledalo privlačno, trebali biste izbjegavati voće ili povrće koje nije u sezoni…
Sezonska prehrana ili prehrana po godišnjim dobima je bogatija hranjivim sastojcima, ukusnija, cjenovno pristupačnija, ali i održivija. Kažu da je najprirodnije hraniti se na takav način, jer i ljudski organizam prati promjene godišnjih doba i odgovaraju mu namirnice iz godišnjeg doba u kojem se nalazi. Najbolje je koristiti namirnice lokalnih proizvođača jer su ti prehrambeni proizvodi svježiji, a na ovaj način podržavamo i lokalne proizvođače, odnosno lokalno gospodarstvo.
Svi imamo svoje favorite, najdraža jela, najdraže voće i povrće koje bismo voljeli jesti kada god nam paše, no kada jedemo sezonsku hranu to je dobro za naše tijelo i za okoliš. Donosimo vam nekoliko razloga zašto biste trebali razmisliti o tome da probate, makar češće ako ne za stalno, hraniti se sezonski.
Bolje je za vas
Ono što već svi dobro znamo je da su voće i povrće zdrave namirnice koje su dobre za nas. No koliko je ono dobro mijenja se s vremenom, ovisi o tome kada je ubrano, kako je tretirano i slično. Kada se plodovi beru u vrhuncu zrelosti, nutritivno su najgušći. No ako se uberu prije nego što sazru (što se redovito radi), uzimajući u obzir isporuku i potražnju, razvoj hranjivih sastojaka može se zaustaviti te na kraju namirnica ima čak dvostruko manju hranjivu vrijednost i lošiji okus.
Voće i povrće koje je prerano ubrano može se tretirati plinom, toplinom, kemikalijama i voskom. Ove metode usporavaju procese zrenja, štite usjeve od prirodnih bakterija ili potiču sazrijevanje da dostigne komercijalne razmjere. No zbog toga se često žrtvuje okus i hranjivost neke namirnice za praktičnost proizvodnje. Osim toga, rashladni sustav koji se primjenjuje kako bi se spriječilo kvarenje, također može oslabiti okus proizvoda. Dakle, iako voće i povrće koje je u sezoni možda neće trajati toliko dugo u našoj kuhinji, to je u redu jer ne bi ni trebalo. Ali će zato izgledati ljepše i zdravije, te biti bogatijeg okusa.
Pristupačnije je
Jednostavna jednadžba koja proizlazi iz osnova ekonomije, ponude i potražnje govori nam kad ponuda proizvoda raste, njegov trošak opada. A kad je roba rijetka, zahtijeva višu cijenu. Isto se odnosi i na našu hranu! Ako se usred zime zaželimo lubenice i jagoda, njihova cijena će biti dosta skuplja od one koju bismo platili kada je ta namirnica u sezoni. To je zato što njihovo stavljanje na raspolaganje izvan sezone zahtijeva više pažnje za pakiranje, transport i opskrbne lance. A da ne spominjemo koliko je loše gledajući s ekološke strane i koliki ugljični otisak na kraju ima taj proizvod. Za razliku od toga, voće i povrće koje se bere u sezoni, bere se u većim količinama, čineći svoje troškove razumno nižim. A kada odabiremo lokalno, neće se dodatno snositi troškovi koji uključuju skladištenje i otpremu proizvoda koji su izvan sezone ili izvan države.
Podržavanje lokalne poljoprivrede
Sezonskom prehranom osim što pomažemo sebi, pomažemo i podržavamo lokalno gospodarstvo, lokalne poljoprivrednike i sve one male OPG-ove koje volimo. Nema ništa bolje od toga kada ujutro na tržnici nabavimo domaće voće i povrće ubrano taj dan na obližnjoj farmi. Dodatno se možete potruditi i stvoriti odnos s dobavljačima na najdražoj tržnici, redovito pitati koji su proizvodi trenutno u sezoni, što će doći sljedeće i slično. Osim toga, danas mnogi OPG-ovi i razni drugi mali proizvođači su omogućili dostavu svježeg domaćeg voća i povrća na naša vrata, pa je i to prilika koju je dobro iskoristiti i super način da ih se podrži i potakne.
Bolje je za okoliš
Iako sezonske namirnice pozitivno utječu na okoliš i sezonskom prehranom ćete svakako smanjiti svoj ugljični otisak, želimo pojasniti kako to možete postići još bolje. Prijevoz potreban za isporuku uvezenog voća i povrća može svojim emisijama utjecati na kvalitetu proizvoda i na okoliš. Proizvodnja hrane odgovorna je za jednu četvrtinu svjetskih emisija stakleničkih plinova. No pored proizvodnje i prijevoza, ono što ima najgori učinak na okoliš je zapravo prenamjena zemljišta poput krčenje šuma, uzgojne metode koje uključuju krave, gnojiva, poljoprivredne strojeve i slično. Tako da ono što će najviše smanjiti vaš ugljični otisak je zapravo odabir onoga što jedemo, a ne kada.
Zamjene u vašoj prehrani mogu biti učinkovitije najavljuje nam iz Instituta za agrikulturu Sveučilišta Columbia koji tvrdi: “Zamjenom dijela kalorija jednog dana u tjednu od crvenog mesa i mliječnih proizvoda s piletinom, ribom, jajima ili povrćem postiže se više smanjenja stakleničkih plinova nego prelaskom na prehranu koja se u potpunosti temelji na lokalno proizvedenoj hrani.” Naš prijedlog je počnite negdje, na način koji vama najviše odgovara. A idealno, probajte smanjiti svoj otisak na oba načina, i sezonskom prehranom i izmjenom namirnica, koliko god često možete.
Izvor: Green.hr
