Kina će letjelicama “sijati oblake” da bi spasila usjeve od suša. Saznajte kako izgleda taj proces
Vlasti u Kini pokušavaju izazvati padaline usred katastrofalne suše, koju uzrokuje rekordno jak toplinski val. Zemlja navodno namjerava upotrijebiti tehnologiju zasijavanja oblaka za stvaranje kiše u nastojanju da ublaži uvjete suše koji pogađaju nekoliko regija, uključujući sliv rijeke Yangtze.
Uz stalne vremenske prilike i prirodne katastrofe povezane s klimatskim promjenama, znanstvenici pronalaze sve više načina da sami manipuliraju vremenom. U srpnju 2021. istraživači iz Dubaija stvorili su umjetne kišne oluje, a kasnije te godine znanstvenici sa Sveučilišta Washington radili su na dugotrajnom procesu koji se naziva “posvjetljivanje morskih oblaka”. Sada, usred jedne od najgorih zabilježenih suša, Kina postavlja letjelice za sijanje oblaka kako bi spasila svoje usjeve od toplinskog vala.
“Suočena s najvećom sušom ikada, Kina se okreće sijanju oblaka kako bi donijela kišu u isušene rezervoare uz rijeku Yangtze – najdužu rijeku u Aziji koja opskrbljuje vodom stotine milijuna ljudi”, napisao je Tom Hale iz IFL Sciencea. “Bilo je ovo ljeto rekordnih toplinskih valova u SAD-u i dijelovima Europe – a nije drugačije ni u Kini. Nisu svi znanstvenici uvjereni da je sijanje oblaka učinkovito sredstvo za simuliranje kiše”, nastavio je Hale, odmjeravajući prednosti i nedostatke procesa. “Ipak, potreba za rješavanjem problema suše je jasna. Nadolazeći tjedni ključno su razdoblje za jesensku žetvu riže, žitarica i drugih usjeva u slivu Yangtzea… ako potraje, ova bi suša mogla bi predstavljati jak udarac na cijelo globalno gospodarstvo.”
Većina ovih procesa zahtijeva upotrebu srebrnog jodida (AgI), prirodnog, netoksičnog spoja koji pomaže u proizvodnji kristala leda. Male količine ispuštaju se u zrak iz generatora, aviona ili drona, a navodno nisu štetne. Iako sijanje oblaka pomaže u vrijeme kada je potrebna kiša, zahtijeva oblake pune vlage. Dakle, ovisno o tome koliko su atmosferski uvjeti suhi, postoji vjerojatnost da se proces ne može dogoditi.
Proces zasijavanja oblaka počinje se provoditi u regijama diljem svijeta, kako bi se povećala količina snijega i snježnog pokrivača zime, posebno u područjima u kojima postoji opasnost od šumskih požara. Dijelovi Nevade, na primjer, prolaze kroz dugoročne projekte zasijavanja oblaka, kako bi se spriječili budući požari, suše i toplinski valovi. Kao i dijelovi Australije, Wyominga i Montane.
Zasijavanje oblaka ne koristi nikakve otrovne kemikalije i stimulira oborinu u vrijeme potrebe. Međutim, postoji li i loša strana tog procesa? Prema Bulletin of Atomic Sciences, neki gledaju na kontrolu vremena kao na etičko pitanje, jer bi vrijeme trebalo biti prirodna pojava. Drugi vjeruju da će se, ako zaživi, mnogi početi oslanjati na tehnike poput ovih, i druge slične, kako bi izbjegli smanjenje potrošnje fosilnih goriva i zapravo rješavali probleme iza globalnog zatopljenja. Osim toga, znanstvenici su izvijestili da proces često ne funkcionira ni u sušnim uvjetima, jer oblacima nedostaje vlage koja bi im bila potrebna da u konačnici proizvedu bilo kakvu kišu ili snijeg.
Iako bi pružio solidno kratkoročno olakšanje, dugoročno ne pomaže – stoga je važno da znanstvenici i kreatori politike i dalje naporno rade kako bi došli do dugoročnih rješenja za klimatske promjene, poznate i kao uzrok ovih nepodnošljivih suša.
Izvor: Green.hr
Foto: Pixabay
