Kako bi povećali biološku raznolikost, u Engleskoj sve nove stambene zgrade moraju imati cigle za pčele
Da na sve načine moramo očuvati biljne i životinjske vrste, svjedoči i inicijativa iz engleskog grada Brightona gdje je uveden zakon kako sve nove stambene zgrade moraju imati dio neobičnih rupičastih cigli za pčele piše portal Green.hr
Kako bi povećali biološku raznolikost u Zakon o planiranju u engleskom Brightonu uvedeno je da svaka nova stambena zgrada iznad 5 metara mora imati posebne cigle koje osiguravaju gnijezda za pčele samice kao i kutije za gniježđenje ptica. Ove pčelinje cigle su iste veličine kao i obične cigle, ali integriraju niz uskih otvora poput onih gdje se zna da se gnijezde pčele samice. Cilj je povećati mogućnosti za biološku raznolikost s obzirom na to da pojedinačne pčele čine gotovo 250 od približno 270 vrsta pčela u Britaniji i one igraju važnu ulogu u prirodnom ekosustavu. “Pčelinje cigle samo su jedna od brojnih mjera koje bi stvarno trebale biti na snazi za rješavanje problema biološke raznolikosti koji su se pojavili kroz godine zanemarivanja prirodnog okoliša”, rekao je Robert Nemeth, vijećnik koji stoji iza ove inicijative. “Pojačana sadnja, rupe za ježeve, brze kutije i hranilice za ptice su primjeri drugih jeftinih i jednostavnih ideja koje bi zajedno mogle dovesti do lakog srednjoročnog dobitka”, dodao je za strane medije.
Pčelinje cigle, kako ih nazivaju, vlastima su predložene još 2019. godine, a odredba je uključena u građevinske dozvole koje je dodijelilo vijeće od 1. travnja 2020. godine. Dok se brze cigle već nalaze u mnogim politikama planiranja u Ujedinjenom Kraljevstvu, uključivanje pčelinjih cigli relativna je novost, međutim, Brighton u tome nije sam jer vijeća u Cornwallu i Dorsetu također su usvojila slične politike. Faye Clifton iz Green&Bluea, tvrtke koja proizvodi pčelinje cigle, rekla je da rekreiraju postojeću vrstu gnijezda koja je popularna kod pčela samica, ali koja postaje sve rjeđa zbog preciznosti moderne gradnje. “Pčele samice gnijezde se u trošnim zidarskim materijalima i starim ciglama, ali moderne su zgrade toliko savršene da su sve šupljine začepljene”, izjavila je Clifton. “Stavljamo stanište u svaku zgradu na isti način koji se prirodno događao stotinama godina”, dodala je stranim medijima.
Unatoč inicijativi za koju mnogi misle da će uroditi plodom kad je riječ o bioraznolikosti, znanstvenici su podijeljeni oko učinkovitosti pčelinjih cigli, a neki sugeriraju da postoje rizici da bi one mogle privući grinje i povećati širenje bolesti, no tvrde kako sve i da se očuva jedna pčela da je to veliki pomak, međutim treba biti oprezan. Francis Gilbert, profesor ekologije na Sveučilištu u Nottinghamu, rekao je da grinje ne bi trebali biti problem. “U rupama će biti i korisnih mikroba, pa ih ne treba čistiti. Dakle, pčelinje cigle su nedvosmisleno dobra stvar“, tvrdi. Lars Chittka, profesor senzorne i bihevioralne ekologije na Sveučilištu Queen Mary, rekao je da bi pčele mogle same ublažiti potencijalne probleme, što bi u određenoj mjeri trebalo biti protuteža rizicima koji dolaze s takvim mogućnostima dugotrajnog gniježđenja.
No, prednosti su veće od rizika, kažu pristaše ove inicijative. “Neki kritičari možda brkaju pčelinje cigle, koje se obično izrađuju od betona, s “hotelima za insekte” napravljenim od drveta. Oni su podložnije truljenju i privlačenju nehigijenskih štetnika”, istaknuo je jedan od zagovaratelja. Green&Blue je svoju bee brick lansirao 2014. godine i iste je godine bio dobitnik nagrade za inovacije Udruge Soil Association. Cigla je razvijena u suradnji s ekolozima te su prije lansiranja cigli na tržište napravili dvogodišnji istraživački projekt sa Sveučilištem u Exeteru kako bi testirali učinkovitost.
Trećina svjetske proizvodnje hrane ovisi o pčelama i drugim oprašivačima, no otprilike jedna od 10 vrsta pčela u Europi suočava se s izumiranjem. Pčele samice su posebno ugrožene, djelomično zato što je većina inicijativa na medonosne pčele.
Izvor: Green.hr
