Je li vaš grad zelena prijestolnica Hrvatske, koliko ste uspješni u zaštiti okoliša?
Odluka Jutarnjeg lista, portala Gradonačelnik.hr i agencije Ipsos da u svoj izbor najboljih gradova u Hrvatskoj uključi i nagradu za eco city ili čisti grad nastavlja se na slične inicijative u Europi poput nagrade Europske komisije Zelena prijestolnica Europe ili njezine akcije Zeleni gradovi za zelenu budućnost.
Natječaj za nagradu Eco-city, kao i slični projekti u Europi, temelji svoje ocjenjivačke kriterije na svojevrsnom “svetom trojstvu” odgovorne politike gradova u zaštiti okoliša koji čine gospodarenje otpadom, smanjivanje emisije štetnih plinova prije svega u prometu i uporaba energije iz obnovljivih izvora za javnu rasvjetu i grijanje.
Na dobrom putu
Tragajući za odgovorom na pitanje koliko su se naši gradovi blizu standardima čistoga grada, portal Gradonačelnik.hr utvrdio je niz dosega naših gradova, prije svega, u polju odgovornoga gospodarenja otpadom koji nimalo ne zaostaju za najboljim rješenjima u Europi. Portal izdvaja primjere Preloga, Krka i Jastrebarskog.
Grad Prelog u Donjem Međimurju nacionalni je lider u održivom gospodarenju otpadom jer 60 posto prikupljenog otpada odvaja, obrađuje, reciklira i ponovo koristi. Uređenje novih i sanacijom starih ploha za odlaganje, gradnjom reciklažnog dvorišta sa sortirnicom i kompostištem te sedam manjih reciklažnih dvorišta u naseljima, kao i nabavom spremnika za odvojeno prikupljanje otpada i komunalnih vozila, Prelog je na dobrom putu da ispuni ciljeve međunarodne strategije Zero Waste.
Krk je u sustav gospodarenja otpadom uložio 61 milijun i 400 tisuća kuna, što je iznos prispodobiv kompletnim godišnjim proračunima mnogih gradova srednje veličine u zemlji.
Nove plohe
Sproveli su sanaciju starog dijela odlagališta otpada, uređenje novih ploha za odlaganje, gradnju reciklažnog dvorišta sa sortirnicom i kompostištem, sedam manjih reciklažnih dvorišta u naseljima te nabavu spremnika za odvojeno prikupljanje otpada i komunalnih vozila. Nabrojenim pothvatima Krk je dosegnuo 50 posto prikupljenog otpada kroz sustav odvajanja, pri čemu treba voditi računa da u ljetnim mjesecima na otoku, koji opslužuje zajedničko komunalno poduzeće svih jedinica lokalne samouprave na Krku, boravi oko 120 tisuća ljudi.
Osim Krka, još su neka naša turistička središta, poput Opatije i Dubrovnika, uspješno odgovorila izazovu naraslih količina otpada tijekom sezone. Dubrovačka i gradska uprava Opatije uveli su pametne spremnik za otpad Big Belly i Smart Belly, koji samostalno javljaju kada su puni, smanjuju količinu otpada, povećavaju odvajanje i koriste sunčevu energiju za napajanje. Spomenuti modeli spremnika u primjeni su već nekoliko godina i u Koprivnici.
Eko otoci
U Jastrebarskom otpad prikupljaju i odvoze na obradu u postrojenje za mehaničko-biološku obradu, imaju četrdesetak zelenih otoka, reciklažno dvorište, kao i mobilno reciklažno dvorište, a građanima je podijeljeno 12 tisuća spremnika za otpad. U dogovoru s koncesionarom krajem prošle godine grad je uredio jedanaest lokacija u zonama važnima za očuvanje prirode i postavio dvadesetak eko otoka sa spremnicima koji su uklopljeni u prirodni okoliš, tako da su postavljeni u za to posebno izrađene drvene kućice.
Grad Umag donio je desetogodišnji plan Smart city – Green city 2010.- 2020. “težak” 400 milijuna kuna, u sklopu kojeg je, među ostalim, 2014., kao prvi grad u Istri, otvorio sortirnicu za gospodarenje otpadom kako bi otpad mogao biti ponovo upotrijebljen u industriji. Dio spomenutih umaških investicija ide i u sustav upravljanjem otpadnih voda i u sanaciju odlaganja neopasnog otpada. Uveli su električne bicikle za gradsku upravu te pustili u probni rad prvu malu hidroelektranu na vodovodnom sustavu.
U istraživanju i vrednovanju najboljih ECO praksi i rješenja naših gradova kako bi se utvrdili gradovi kandidati za nagradu ECO city, ocjenjivački žiri Jutarnjeg lista, Gradonačelnika.hr i agencije Ipsos prije svega će pokušati utvrditi dosege kandidata u gospodarenju otpadom, poput utvrđivanja broja spremnika za odvojeno prikupljanje otpada koji su podijeljeni građanima i broja reciklažnih dvorišta na području grada. No, prikupljat ćemo, među ostalim, i podatke o mjerama za smanjivanje emisije štetnih plinova u gradskom prometu, biciklističkim stazama i korištenju energetski učinkovite javne rasvjete. Isto tako, anketirani gradovi moći će nam sami iznijeti ostvarena ekološka rješenja kako bi ostvarili dodatne bodove u ocjenjivanju za nagradu ECO city.
Izvor: Novac.hr
