Ivan Đikić iznio 10 savjeta za jesen. Otkrio i zašto je došlo do skoka broja zaraženih
Znastvenik Ivan Đikić na svom je LinkedIn profilu objavio članak u kojemu je napisao kako bi se Hrvatska trebala pripremiti za korona-jesen.
“Kako se uspješno pripremiti za nove izazove na jesen posebno u svjetlu neočekivano visokih brojeva proširenosti virusa tijekom zadnja dva tjedna u Hrvatskoj. Zašto je došlo do velikog povećanja broja zaraženih i umrlih tijekom ljeta te možemo li nešto naučiti iz toga? Imamo li dovoljno znanja i iskustva kontrolirati pandemiju do pronalaska cjepiva?” pita se znanstvenik na početku.
“Ne plašiti i zbunjivati javnost”
“Prošli tjedan sam istaknuo da je situacija u Hrvatskoj ozbiljna jer imamo vrlo visoki prosjek zaraženih virusom i metastabilna jer može krenuti u oba smjera: nekontroliranog širenja s dugotrajnim posljedicama duboko u jesen ili možemo pravilnim ponašanjem i odgovornošću osigurati zdravlje, školovanje i gospodarstvo na jesen i zimu. Najvažnije je da ne plašimo i zbunjujemo javnost toplo-hladnim vijestima, nego treba informirati građane o točnim podacima te biti odgovoran za donesene odluke”, poručuje Đikić.
“Moramo se držati bazičnih mjera”
“Mišljenja sam da ukoliko se budemo na vrijeme pripremili i dosljedno pridržavali ovih bazičnih mjera moći ćemo osigurati zdravlje, zaštititi socijalno ugrožene, potaknuti gospodarstvo, održati turizam i omogućiti neometano školovanje tijekom jeseni i zime”, napisao je Đikić. Ovo su njegovi savjeti:
SAVJETI ZA JESEN
Mišljenja sam da ukoliko se budemo na vrijeme pripremili i dosljedno pridržavali ovih bazičnih mjera moći ćemo osigurati zdravlje, zaštititi socijalno ugrožene, potaknuti gospodarstvo, održati turizam i omogućiti neometano školovanje tijekom jeseni i zime:
1. Donositi odluke na temelju točnih znanstvenih podataka, koji moraju biti kritično evaluirani.
2. Testirati više, brže, efikasnije i točnije, te ciljano testirati definirane grupacije. Brža testiranja su važna za liječnike primarne prakse zbog diferencijalne dijagnoze s drugim respiratornim bolestima.
3. Donositi epidemiološke mjere na temelju transparentnih informacija te biti odgovorni za njihovu primjenu. Dati veće ovlasti i odgovornost regionalnim centrima javnog zdravstva.
4. Pripremiti i bolje povezati zdravstveni sustav – od liječničkih ordinacija, centara za testiranje do bolnica.
5. Povećati brigu o oboljelima (od tumora i drugih bolesti) unutar bolničkog sustava, te osigurati njihovu pravovremenu dijagnostiku i terapiju.
6. Uvesti pravilni program cijepljenja protiv gripe među zdravstvenim radnicima, rizičnim populacijama i drugim građanima.
7. Osigurati sigurno školovanje djece i studenta pravovremenim pripremama i preventivnim mjerama. Neophodno je uključivanje raznih struka u odluke o programu školovanja uključujući i roditelje. Pripremljenost programa koji se sada provode u školama u Njemačkoj su dobar putokaz.
8. Unaprijediti javnu komunikaciju Stožera. Jasno, iskreno i konzistentno komuniciranje odluka prema javnosti.
9. Potrebna je javna i činjenična kritičnost prema odlukama Stožera, te njihovo prihvaćanje odgovornosti zbog mogućih propusta i grešaka. Za političare, kao i za znanstvenike, treba vrijediti da su kritika i samokritika vrline, a ne slabosti.
10. Obrazovanje i motivacija građana da se pridržavaju mjera: održavanje distance, nošenje maski prema preporukama, osobna higijena, prijava prvih simptoma, pravovremeno testiranje, dodatna briga o bližima posebno o rizičnoj populaciji