Investicija skuplja od Pelješkog mosta: Počeli radovi na najvećem infrastrukturnom projektu u Hrvatskoj
Poznata turska kompanija Cengiz Insaat koja je odabrana kao najpovoljniji izvođač radova u posao je uvedena još 25. lipnja prošle godine.
Dok se elementom dugim 52 metra i teškim gotovo 590 tona, uz brojne kamere i objektive, ovih dana svečano obilježavalo spajanje dvaju stupova Pelješkog mosta – onog na kopnu i prvog u moru – u tišini i bez pompe počeli su prvi ozbiljniji radovi na trenutačno najvećem infrastrukturnom projektu u Hrvatskoj, piše Večernji list.
Riječ je o gradnji drugog kolosijeka i rekonstrukciji postojećeg željezničkog kolosijeka od Križevaca preko Koprivnice do mađarske granice kod Botova u Podravini. Investicija je vrijedna oko tri milijarde kuna s PDV-om, što je oko 20 posto više od gradnje Pelješkog mosta. No, most je politički simbol konačnog fizičkog spajanja krajnjeg juga sa sjeverom Hrvatske, a pruga je ono nešto nevidljivo. U ljudskom imaginariju tračnice i skretnice, prljavi vagoni i vlažni kolodvori.
Ipak, Pelješki most, osim simbola i amblematske priče o konačno jedinstvenom hrvatskom kopnu, neće donijeti opipljivu materijalnu korist za zajednicu, odnosno državu čiji će biti jedan od prepoznatljivih simbola na instagramskim heštegovima i spotovima turističke zajednice. Pruga je sve suprotno od toga: golim okom nevidljiva i nesaglediva, za društvene mreže i turističku promociju neatraktivna, a za državu, gospodarstvo i lokalnu zajednicu materijalno neprocjenjiva.
Poznata turska kompanija Cengiz Insaat koja je odabrana kao najpovoljniji izvođač radova u posao je uvedena još 25. lipnja prošle godine. No, pravi radovi počeli su nedavno, i to između podravskih mjesta Drnja i Botova blizu mađarske granice. Na trasi se naveliko siječe šuma i premještaju instalacije, a početkom ožujka, otkriva nam glavni voditelj projekta, projektni menadžer iz HŽ infrastrukture Ivo Jurić, počet će i radovi na kolosijecima te gradnja novog kolodvora simbolično nazvanog Novo Drnje.
– Prvi radovi odvijat će se između Drnja i Botova, dakle ide se od dravskog mosta prema Koprivnici. Najzahtjevniji objekt na toj dionici svakako je novi čelični most preko Drave za dvokolosiječnu prugu dug oko 338 metara – tumači Jurić.
Stari, postojeći most trebao bi se demontirati jer je predviđen za jedan kolosijek i nije ga moguće rekonstruirati. No, rušenje je predviđeno tek nakon što bude sagrađen novi. Postoje, doduše, neke inicijative lokalne zajednice da se stari most prenamijeni u Muzej Drave, a projekt bi također trebalo prijaviti za novac iz fondova EU. No, Jurić navodi kako to trenutačno nije izgledno jer je rušenje odnosno demontaža mosta u troškovniku radova, a troškovnik je sastavni dio ugovora i cijene ugovorene s izvođačem.
Turska kompanija Cengiz ima dosta iskustva u velikim infrastrukturnim projektima. Riječ je o tvrtki s godišnjim prihodima od gotovo sedam milijardi kuna. Gradila je, primjerice, novi veliki aerodrom u turskoj prijestolnici Istanbulu, a dobila je i posao gradnje druge cijevi tunela Karavanke između Slovenije i Austrije. No, malo je nedostajalo da uopće ne dobije posao na natječaju na kojem je bilo čak deset ponuda, a sve su bile veće od procijenjene vrijednosti od oko 2,5 milijardi kuna.
Financijski najpovoljnija ponuda, zapravo, bila je ona kineskog konzorcija Sinohydro Corporation u iznosu od 3,01 milijardu kuna. Ponuda turskog Cengiza od 3,02 milijarde kuna bila je druga, no tijekom pregleda svih ponuda i razgovora s investitorom, HŽ infrastrukturom, kineski ponuđač Sinohydro nije uspio dokazati da je tehnički sposoban provesti tako zahtjevan projekt, pa je njegova ponuda na kraju odbijena. Kako je i Cengizova ponuda bila oko pola milijarde kuna veća od one predviđene troškovnikom, a EU se obvezao financirati 85 posto planiranog iznosa, razliku se obvezalo podmiriti Butkovićevo Ministarstvo prometa.
